Da li je znoj budućnost praćenja zdravlja?

Budući da je do znoja lakše doći nego do krvi, ljekari i naučnici ispituju može li to biti način da bezbolno dobijemo bolji uvid u svoje zdravlje.

Šta je zapravo u našem znoju?

Iako masno tkivo neće iscuriti iz vaših pora, druge tvari hoće. Znoj se sastoji od 99 odsto vode, ali sadrži male količine natrijuma, hlorida, laktata, glukoze, kortizola, amonijaka, uree, etanola i malih proteina.

Znoj takođe može sadržavati tragove hemikalija i toksina, poput teških metala i bisfenola A (BPA), ali samo ako su prisutni u krvi.

Everts je jednom izvijestio o rijetkom slučaju kada je znoj medicinske sestre pocrvenio od jela ogromne količine čipsa s crvenom bojom.

Za normalne, zdrave ljude, jetra i bubrezi podnose većinu napora vašeg tijela da se riješi toksina i to bez potrebe za saunom i znojenjem.

Visok nivo hlorida u znoju simptom je cistične fibroze, nasljednog poremećaja od kojeg su djeca bolesna remetenjem normalne funkcije stanica u plućima. U kasnim 1950-ima, testiranje hlorida u znoju postalo je dio dijagnostifikovanja dojenčad s CF-om i danas se smatra zlatnim standardom.

Postoji jaka veza između nivoa alkohola u vašoj krvi i količine pronađene u vašem znoju. To je kao da imate alkometar pričvršćen za gležanj i uvijek tražite alkohol u svom znoju.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE