Da li su društvene mreže prijetnja ljudskoj civilizaciji?

Poznato je da su rijetki ljudi koji danas žive bez kontakta sa društvenim mrežama. Upravo ta činjenica ili pak problem privukla je pažnju američkim naučnicima sa Nacionalne akademije za nauku (National Academy of Sciences).

U elitnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences kojeg izdaje ova naučna institucija objavili su zanimljivo istraživanje na osnovu kojeg su mnogi građani, ali i sami naučnici, dobili drugi pogled na ulogu društvenih mreža u budućem razvoju naše civilizacije.

Za potrebe istraživanja i pisanja nedavno objavljenog naučnog rada okupljen je raznolik tim naučnika iz više oblasti, od biologije, psihologije, neurologije ali i onih naučnika koji proučavaju klimatske promjene.

Poziv za buđenje

Sve to bilo je dovoljno uznemirujuće za one koji su pročitali navedeni rad pa su mnogi ovaj dokument shvatili kao poziv za buđenje odnosno apel da se nešto uradi.

Naglašena je i negativna strana društvenih mreža u kontekstu sve češćih prodora lažnih vijesti koje se neumorno šire diljem online svijeta.

Jedan od autora ove studije je istraživač Joseph Bak-Coleman koji je zaposlen na University of Washingtonu. U intervijuu za američki portal Vox on je naglasio šta je bio cilj ovog istraživanja.

Smatra da je osnovno pitanje zbog kojeg su istraživači tražili odgovore bilo je “Šta to može poremetiti smjer i ustaljene tokove u našem društvu?” te “šta mi znamo o kompleksnim sistemima?”. Kao primjer naveo je činjenicu da miševe i muhe koristimo za razumijevanje neuroznanosti.

Njegov cilj je da iz druge perspektive sagledamo složene sisteme i da taj pristup također iskoristimo za sagledavanje procesa u ljudskom društvu.

Jedna od stvari u vezi sa složenim sistemima je da imaju ograničenje perturbacije odnosno općenitog narušavanja ustaljenog reda.

Kompleksni sistemi

Ako ih previše uznemirite, oni se mijenjaju. A oni često imaju tendenciju da to bude katastrofalno, neočekivano ili da jednostavno propadnu bez upozorenja.

Društveni mediji poremetili su protok pouzdanih informacija o zdravlju, klimi i mnogim drugim važnim temama. Osim toga, naglašene su i neke pozitivne stvari koje donosi korištenje interneta. 

“Demokratizacija informacija imala je duboke efekte, posebno za marginalizirane, nedovoljno zastupljene zajednice”, poručio je Bak-Coleman za Vox, prenosi Futurism.com.

Dodao je kako je sve to ovim grupama “dalo mogućnost da se okupe putem interneta, imaju platformu i pronađu svoj glas”. Tu činjenicu Bak-Coleman smatra fantastičnom ali, istovremeno, on upozorava i na druge negativne stvari poput “genocida nad muslimanima Rohingya” i “pobune na Kapitolu“, navodi ovaj američki istraživač.