Daily Mail: Stoje li Pink Panteri iza pljačke Louvra?!

Tog 19. oktobra, 2025. godine četvorica muškaraca izvršila su pljačku Louvra u Parizu, odnoseći dragulje vrijedne 85 miliona funti. Uprkos potrazi širom kontinenta za ukradenim blagom, predmeti još uvijek nisu pronađeni.

Brzina i sofisticiranost pljačke podstakli su list da postavi pitanje: da li iza pljačke, ipak, stoje nedostižni „Pink Panteri“? Vlasti vjeruju da je grupa počinila preko 370 visokoprofilnih pljački u 35 zemalja od 1999. godine do danas.

Smatra se da je mreža nastala na Balkanu nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji. Uprkos tome što su od pljački zaradili oko 400 miliona funti, „Pink Panteri“ su i dalje aktivni, a njihovi članovi se povezuju sa pljačkom nakita vrijednog 500.000 funti u luksuznom hotelu u Grčkoj u septembru 2025.

Ono što se zna jeste da su francuske vlasti uhapsile četvoricu muškaraca nekoliko sedmica nakon oktobarske pljačke Louvra, a identifikovali su ih putem DNK dokaza ostavljenih na mjestu zločina. Tada nije uspostavljena zvanična veza sa „Pink Panterima“.

Međutim, kako ističe Aleksis Cimino, počiniti pljačku i uspjeti da se rasproda neprocjenjivo blago dvije su sasvim različite stvari. Pošto dragulja i dalje nema, to sugeriše da je možda bila umiješana i neka treća strana, prenose Nezavisne.

Cimino opisuje upečatljive sličnosti između pljačke Louvra i ranijih zločina „Pink Pantera“, objašnjavajući zašto je ovakav stil pljačke toliko teško spriječiti. „Nijedan od uhapšenih osumnjičenih nije pronađen u posjedu ukradenih predmeta iz Louvra“, kaže Cimino.

„Vlasti nastavljaju da ispituju da li su bili umiješani još neki pojedinci, uključujući moguće insajdere, pomagače ili treća lica. Policijske agencije odavno znaju da zločini povezani sa Panterima funkcionišu “slojevito” – oni koji izvrše krađu odvojeni su od onih koji na kraju raspolažu ukradenom robom.

Ta podjela na više nivoa je i dokazivanje krivičnog djela, pa i samo krivično gonjenje čini izuzetno teškim. „Ovo nije bila prodavnica nakita ili privatna kolekcija, već jedan od najznačajnijih muzeja na svijetu.

Istorijski gledano, krađe povezane sa Panterima fokusirale su se ne samo na novčanu vrijednost već i na kulturni značaj. Dodaje se da u Louvru nije bilo visokotehnološkog upada, sajber napada niti razrađenih trikova – samo obično prerušavanje, drskost i samouvjerenost.

Taj pristup, koji daje prednost brzini nad kompleksnošću, u skladu je sa taktikama koje Panteri stalno koriste, to je njihov pečat. „Neriješeni nestanak predmeta, a ne sama misterija pljačke, još je jedna dosljedna karakteristika slučajeva Pantera.

Pitanja bez odgovora su dio su njihovog repertoara.“ Za samo četiri minuta provedena u muzeju, pljačkaši Louvra odneli su predmete od ogromnog kulturnog značaja. Otišli su sa osam komada Napoleonovih krunskih dragulja, uključujući dijamantnu ogrlicu koju je Napoleon poklonio carici Mariji Lujzi i biserno-dijamantnu tijaru carice Evgenije.

Panteri su poznati po krađama predmeta sličnog kulturnog značaja. Godine 2008. opljačkali su Kunsthaus muzej u Cirihu, jednu od najpoznatijih umjetničkih galerija na svijetu.

Ta pljačka ostaje najveća krađa umjetničkih djela u evropskoj istoriji, a počinioci su odnijeli slike Vinsenta van Goga, Kloda Monea i Pola Sezana dok je muzej bio otvoren. Policija odavno vjeruje da grupa nema čvrstu komandnu strukturu niti pojedinačnog vođu.

Kako objašnjava Cimino, njih povezuje kultura, a u nekim slučajevima i porodica, a ne hijerarhija – što ih čini nespremnim da odaju informacije, što same istrage čini veoma teškim. „Mnogi istražitelji vjeruju da Panteri nisu tradicionalni kriminalni sindikat, već labava mreža srpskih, crnogorskih i bh. kriminalaca“, rekao je Cimino.

Ali oni su više od pojedinaca koji povremeno rade zajedno. Povezuje ih kultura. U članku New Yorker-a iz 2010. godine, čovjek upoznat sa Panterima rekao je da je njihova struktura jednostavna: dobiješ poziv, odradiš posao, dobiješ novac.

Kod njih sve tako jednostavno funkcioniše.