dodik
AUTOR: H.D.
DATUM: stu 15, 2021 @ 14:25
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
FIXGEHALT

EU bi trebala mnogo snažnije reagovati na prijetnje nacionaliste Milorada Dodika, šefa najveće stranke u bh. entitetu Republika Srpska SNSD-a, koji želi da uništi Bosnu i Hercegovinu.

NER FIT

To je, kako piše austrijski “Der Standard”, bila glavna poruka dvoje europarlamentaraca Holanđanke Tineke Strik (Zeleni) i Nijemca Dietmara Kostera iz Socijaldemokrata, koji su prošle sedmice posjetili Sarajevo i sastali se s brojnim predstavnicima civilnog društva, diplomatama i političarima.

Naime, o situaciji u Bosni i Hercegovini trebalo bi se raspravljati danas u Vijeću ministara vanjskih poslova EU. Dok neke države EU mogu dobro zamisliti sankcije Dodiku i njegovim sljedbenicima, druge zemlje članice poput Poljske, Mađarske i Slovenije, kojima i sami vladaju nacionalisti, strogo su protiv toga.

Zabrana putovanja i zamrzavanje imovine

Tekst se nastavlja nakon reklame

Moguće sankcije bi mogle uključivati ​​zabranu putovanja Dodika u EU i zamrzavanje imovine. Diplomate smatraju da bi takve sankcije mogle biti efikasne zbog Dodikovih veza, posebno u državama Kipar i Austrija.

Strik je tokom posjete Sarajevu naglasila da će 15 od 27 zemalja EU morati glasati za sankcije kako bi ih uvele. Prema riječima diplomata, Njemačka je tome posebno posvećena. Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas izjavio je prošle sedmice da Njemačka ne želi dati novac njemačkih poreskih obveznika dijelu zemlje “koji aktivno radi na uništavanju Bosne i Hercegovine kao države”.

Borrell se protivi sankcijama

No, predstavnik EU za vanjske poslove Josep Borrell protiv je sankcija Dodiku. On u tom kontekstu igra važnu ulogu, jer bi u svojoj funkciji morao da predloži sankcije. Za razliku od Borela, Njemačka poziva na zajedničku reakciju EU, Velike Britanije i SAD-a. Borrellov stav sada jasno pokazuje da unutar EU više ne postoji konsenzus o poslijeratnom poretku u Bosni i Hercegovini i regionu.

O tome se sve više raspravlja i unutar NATO-a. Na samitu u Rigi 30. novembra biće razmotreni planovi za upućivanje novih vojnih “stabilizacionih trupa” u Bosnu i Hercegovinu.

Sankcije iz Londona i Washingtona

Američka administracija je već uvela sankcije Dodiku 2017. godine – još pod predsjednikom Barackom Obamom. Sada SAD zajedno sa Velikom Britanijom žele proširiti i ojačati ove sankcije. U međuvremenu, Dodik pokušava sklopiti saveze.

Mađarski desničarski populistički premijer Viktor Orban posjetio je Dodika prošle sedmice kako bi pokazao podršku. Potom je Dodik posjetio slovenačkog premijera Janeza Janšu u Ljubljani. Kasnije je otputovao kod turskog predsjednika Recepa Tayiipa Erdogana kako bi internacionalizirao sukob koji je on sam, očigledno, započeo.

Socijaldemokrata Koster je tokom posjete Sarajevu istakao da sankcije treba staviti na sto. Strik je rekao da je Dodik već prešao crvenu liniju pokazuje činjenica da je Republika Srpska već donijela zakon kojim se odlučuje da će istupiti iz Zajedničke agencije za lijekove. “Trebali smo do sada preduzeti sankcije”, rekao je Strik.

Podrška hrvatskim nacionalistima u EU i izborni zakon

Ali ne samo nacionalistički upravljane države EU, već i Evropska služba za vanjske poslove (EEAD) su mnogo neodlučnije po ovom pitanju. Angelina Eichhorst iz EEAD-a je nedavno na sastanku sa parlamentarcima EU rekla da Dodik još nije prešao crvenu liniju. Eichhorst sada želi da se vrati u Sarajevo sredinom novembra zajedno sa američkim diplomatom Matthewom Palmerom. Eichhorst i Palmer lobiraju u Bosni i Hercegovini za reformu izbornog zakona

List navodi da nacionalistički hrvatski HDZ u BiH dugi niz godina pokušava – također preko sestrinske stranke u Hrvatskoj u okviru institucija EU – promijeniti izborni zakon na način da se ubuduće za hrvatskog člana može poslati samo jedan kandidat HDZ-a u tročlano državno predsjedništvo.

Građanski orijentirani nenacionalist Željko Komšić trenutno je hrvatski predstavnik u Državnom predsjedništvu. Uprkos njegovom nenacionalističkom, proevropskom stavu, Komšića ne podržavaju značajnije snage u EU.

U tekućoj raspravi o izbornom zakonu, HDZ sada želi uvesti izbornu jedinicu po etničkom kriteriju u Federaciji BiH. Šef HDZ-a Dragan Čović dugogodišnji je politički saveznik Milorada Dodika.

Njemačka se jasno pozicionirala po tom pitanju i zahtijeva da izborni zakon ne dovede do “daljih etničkih podjela”. Diplomate, međutim, sumnjaju da će Njemačka moći pobijediti u tom cilju. Konkretno, američki ambasador u Sarajevu Eric Nelson žestoko se zalaže za promjenu izbornog zakona prije izbora 2022. godine.

Građanski orijentisani Bosanci, s druge strane, traže da se provedu one presude Evropskog suda za ljudska prava koje bi trebalo da okončaju diskriminaciju manjina i nenacionalista. Tada bi Jevreji, Romi i ljudi koji se ne žele etnički definisati konačno mogli biti izabrani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda.

LIDER