Đinđićeva posjeta Americi u maju 2002. zapečatila njegovu sudbinu, rekao “ja ovo neću preživjeti”

Prije 20 godina ubijen je Zoran Đinđić, premijer Srbije. Iznenadna posjeta Zorana Đinđića Americi u maju 2002. zapečatila je sudbinu srpskog premijera koji je ubijen u atentatu godinu dana kasnije, piše portal Republika. 

Ovaj medij navodi da je njemu u SAD ispostavljena lista od šest zahtjeva, za koju je odmah po izlasku sa sastanka u Vašingtonu prokomentarisao: “Ja ovo neću preživjeti.”

Najviši nivo

Kako navodi sagovornik ovog medija, koji je navodno, u to vrijeme boravio u diplomatskoj misiji Srbije u SAD, Đinđić je u Vašington doputovao s manjom delegacijom, u kojoj je od ministara bio samo šef diplomatije Goran Svilanović. 

Kolin Pauel, tadašnji državni sekretar ih je primio. Gledajući hijerarhiju, prvi čovjek poslije predsjednika SAD. 

– Amerikanci nisu zvanično dali Zoranu listu zahtjeva, ali je on sa sastanka izašao s papirom na kojem je rukom ispisao sve što je Pauel tražio od njega. Od saradnje s Hagom, koja je označena kao prioritet svih prioriteta, uz zadate kratke rokove da se realizuje, pa nadalje. Bilo ih je šest – otkriva sagovornik Republike.

Na Zoranu se vidjelo da ga to muči. 

– On je doslovce na tom kolegiju rekao: “Hag nam je sad trn u oku, tjeraju nas da to rješavamo, a narod mi to neće oprostiti.” Izvadio je neki papir koji je donio iz Amerike, na kojem je zapisao te zahtjeve, i krenuli smo redom da analiziramo. Tada je rekao i da je rješavanje kosovskog pitanja sve bliže. Zbog toga smo, na moje insistiranje, održali niz sastanaka s Dobricom Ćosićem i napravili, na neki način, zaokret – navodi izvor te nabraja po sjećanju ostale stavke s Đinđićevog papira:

– Osim tog Haga i strahovitog pritiska, Kosova koje smo morali da rješavamo, zapisao je i integracije i približavanje EU, kao pravac u kojem bi trebalo da ide Srbija. Istakao je i da mora da se podigne nivo vladavine prava u zemlji, jačanje nevladinog sektora, zatim poboljšanje sektora pravosuđa i hvatanje ukoštac s korupcijom.

Šta je pisalo?

1. Saradnja s Hagom mora da bude prioritet svih prioriteta. Za to predviđeni izuzetno kratki rokovi

2. Rješavanje kosovskog pitanja bez imalo popusta prema srpskim interesima

3. Osnaživanje nevladinog sektora, država mora da preuzme finansiranje NVO

4. Hvatanje ukoštac s korupcijom, hapšenje čak i nekih ljudi iz Đinđićevog okruženja, prvoboraca 5. oktobra

5. Približavanje EU, potpuno usaglašavanje sa zakonima Unije, bez obzira na to koliko to ekonomski koštalo Srbiju

6. Potpuna reforma pravosuđa uz konsultacije sa zapadnim mentorima.