d 7
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
Kurbani 2021

Ono što smo iz svega naučili jeste da se ne oslanjamo i da nismo zagledani na jednu stranu svijeta nego da moramo da posmatramo svakog ko može u jednom trenutku da bude koristan i ko može da pomogne, izjavio je danas Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine na Diplomatskom forumu u Antaliji govoreći o pandemiji koronavirusa.

– Radujem se što čujem ovih dana u Antaliji da je Turska zemlja koja će veoma brzo imati vakcine i da će u tom pogledu pokazati više solidarnosti, jer očigledno mnogo zemalja svijeta pa i BiH neće biti u prilici da proizvodi svoje vakcine. Ukoliko izostane u nekim budućim ne daj Bože pandemijama solidarnost kao u ovoj mi smo ostavljeni sami i svaka iluzija o pomoći manjim i slabijim značajno narušena u ovoj pandemiji može da bude konačno srušena eventualno u sljedećoj – rekao je Dodik.

Traume i bojazan

Članovi Predsjedništva BiH učestvovali su na Diplomatskom forumu u panelu na temu “Kako možemo produbiti regionalnu solidarnost u duhu naučenih lekcija?”.

Dodik je istakao da je osnovni utisak pandemije izostanak očekivane solidarnosti u svijetu.

– Male zemlje u jednom trenutku su potpuno ostavljene same, zagledane u velike i moćne koje su imale sredstva za borbu protiv zaraze, a kasnije i vakcine – rekao je Dodik.

Podsjetio je da su u BiH djelovali zajednički i pokušali nabaviti vakcine protiv koronavirusa kod renomiranih proizvođača putem COVAX mehanizma, ali da ni to nije bilo uspješno jer je BiH ostala na margini bez obzira što su uplaćena sredstva, jer nisu dobili ono što su uplatili.

– To je unijelo određene traume i bojazan kuda svijet ide i kako i na koga možemo da računamo – kazao je Dodik i dodao da je istovremeno to bilo otrežnjujuće da je potrebno da se okrenu i drugim mogućim proizvođačima opreme i vakcina.

Pooštravanje uslova

O procesu proširenja Evropske unije Dodik je rekao da su zemlje zapadnog Balkana izložene neočekivanom pooštravanju uslova koje pola zemalja članica ne bi moglo da ispuni. Istakao je da postoje članice EU koje ne žele proširenje, navodeći primjere Francuske i Holandije. Dodik je istakao da je destimulativan primjer Sjeverne Makedonije koja je promijenila i ime pa je izložena novim problemima.

– Za mene najveća destimulacija je činjenica da Evropa to više ne želi i da neće da nam to kaže i da pokušava da održava neki dijalog, ali ako smo razumni ljudi ne treba mnogo da pogledamo i vidimo gdje se nalazimo i da Evropa nije sinonim za uspjeh i željenu destinaciju nego sve više mjesto problema – kazao je Dodik.

Istakao je da samo svojim razvojem mogu da skrenu pažnju na proces priključenja.

– Jedan od odgovora jeste regionalna saradnja, inicijativa koja se zove “mini Šengen”, treba dozvoliti ne samo promet roba, nego izjednačiti diplome, omogućiti zapošljavanje, zajedničke projekte i da se pokažemo kao respektabilan faktor zajednički jer smo pojedinačno isuviše mali da bi mogli da budemo interesantni – kazao je Dodik.