Dogovor na Dodikovom imanju: Obavezno glasanje i ‘raniji prijedlog’ HDZ-a za Predsjedništvo BiH

Dogovor na Dodikovom imanju: Obavezno glasanje i ‘raniji prijedlog’ HDZ-a za Predsjedništvo BiH

U Bakincima kod Banje Luke u četvrtak, 18. januara, susreli su se  lideri stranaka koje su u vlasti na državnom nivou: Milorad Dodik (SNSD), Dragan Čović (HDZ), Nermin Nikšić (SDP), Elmedin Konaković (NiP) i Edin Forto (NS).

Nakon sastanka optimistično je saopćeno da je postignut dogovor o izmjenama Izbornog zakona, ali i dogovori koji se odnose na Ustavni sud BiH. Međutim, nakon dokumenata koji su objavljeni u medijima, reakcije javnosti i nisu bile baš optimistične.

Izmjene Izbornog zakona koje je predložila SDA, a koje su usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH padaju u vodu, jer je dogovoreno da u Domu naroda ne budu usvojene.

Iz SNSD-a je saopćeno da bi dogovor trebao biti finaliziran u februaru, a isto je potvrdio i Čović. Zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu PS BiH Sabina Ćudić potvrdila je da je razgovarano i o izboru članova Predsjedništva BiH.

“Što se tiče Naše stranke izbor članova Predsjedništva se ne može mijenjati isključivo kroz Izborni zakon, već moramo razgovarati o izmjenama Ustava”, kazala je Ćudić.

Prema dokumentima koji su procurili u javnost, dogovoreno je kandidata iz reda bošnjačkog naroda u Predsjedništvu BiH bira čitava FBiH, za hrvatskog člana se mijenja na ranije predloženi način HDZ-a BiH, a za kandidata iz reda srpskog naroda radi usklađivanja sa sudskim odlukama može se definisati da se iz entiteta RS bira ‘Srbin i ostali’, isto tako da se definiše i u FBiH, kako bi svi imali mogućnost da budu kandidovani.

Šta je HDZ ranije predlagao?

Kad je u pitanju član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, HDZ je ranije predložio da svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata sa koje je izabran kandidat ako:

“Dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet Kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom.

Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.

Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. tačka a) ovog članka, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima unajmanje dvije od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačom, Kantonu 10 i Posavskom.

Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova itako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet”, a više o ranijem prijedlogu koji nije usvojen u Parlamentu čitajte OVDJE.

Ostali prijedlozi izmjena i Schmidtove najave

Povećanje cenzusa za četiri posto za lokalne, a na pet posto za opšte izbore te da mandat pripada stranci, ali i da izborne liste budu zatvorene i ukinute preferencije, samo su neki od prijedloga o kojima će se voditi polemika idućih dana kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona. 

Također, postoji opcija da bude uvedeno obavezno glasanje, a da oni koji ne budu izašli na izbore budu novčano kažnjeni.

“Izmjene zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH bi mogao biti usvojenu parlamentarnoj proceduri ukoliko se ispuni uslov dobijanja datuma otvaranja pregovora sa EU”, navedeno je u dokumentu. Prema onome što je Dodik najavio, dvoje sudija bi bilo birano iz RS, četvero u Parlamentu FBiH, a troje u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Visoki predstavnik Christian Schmidt je krajem prošle godine najavio nametanje tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH ukoliko se predstavnici vlasti na državnom nivou ne dogovore. Prema najavama, Izborni zakon ne može se očekivati prije februara. Ostaje da vidimo da li će Schmidt ispuniti obećanje i nametnuti izmjene ili će čekati da se bh. političari dogovore.

Radio Sarajevo

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE