Dok domaće farme propadaju, BiH uvozi sve više živih životinja

Screenshot 1 2 32

Uvoz živih životinja u Bosnu i Hercegovinu 2021. godine bio je veći od izvoza za više od 15 puta, a poljoprivrednici najvećeg krivca vide u državi i entitetskim vladama, koja ne daje dovoljne podsticaje kako bi oni više proizvodili.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tokom prošle godine je uvezeno 13 miliona 876.309 kilograma živih životinja u vrijednosti 56 miliona 744.432 KM.

Najviše je uvezeno goveda u vrijednosti 39 miliona 187.582 KM, pa slijede ovce i koze, ukupne vrijednosti 8 miliona 681.371 KM. U toku 2021. godine Bosna i Hercegovina je izvezla 899.382 kilograma mesa u vrijednosti 3 miliona 752.614 KM, podaci su UIO BiH.

Mladen Stojanović, načelnik Odjeljenja za stočarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, ističe da posebno zabrinjava činjenica da je 2021. godine u odnosu na 2020. godinu uvoz goveda u BiH porastao za 15,11 posto.

– To znači da smo uvoz živih goveda platili 50 miliona maraka u 2021. godini. Uglavnom smo uvozili priplodne junice. Ako se ozbiljno bavimo proljoprivredom, u BiH se može osigurati 70 do 80 posto poljoprivrednih proizvoda, u šta je uključena i proizvodnja mesa. Imamo prirodne uvjete, tradiciju i zemlju i možemo proširivati proizvodnju. To se ne čini iz poznatih razloga, a to je neuređeno tržište, neuvezanost poljoprivrednih proizvođača sa prerađivačkom industrijom, a uz to prerađivačka industrija nije u konekciji sa tržištem i preostaje nam jedino da uvozimo – kaže Stojanović.

To skupo košta sve nas i sve je dobro dok imamo normalan odnos ponude i potražnje. Kada se desi neka elementarna nepogoda ili ratne situacije, onda tek osjetimo posljedice naše nedovoljne poljoprivredne proizvodnje. U RS-u je samo 0,8 hektara poljoprivredne proizvodnje po stanovniku, što je neshvatljivo malo, dodaje Stojanović.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da su za prekomjeran uvoz svega i svačega kriva država Bosna i Hercegovina, i vlade Federacije BiH i Republike Srpske.

– Glavni je problem što ne razvijamo domaću proizvodnju, koja ili stagnira ili propada. Vijeću ministara BiH prioritetniji je uvoz nego domaća proizvodnja. Entitetske vlade vidjeli od Vijeća ministara kako je bolje uvoziti, pa i one isto misle. Ove godine izdvajanje Vlade za poljoprivrednu proizvodnju u FBiH može se i pohvaliti, ali je to ipak nedovoljno koliko bi trebalo izdvojiti za poljoprivredu – smatra Bićo.

On ističe da i ove godine kasni usvajanje budžeta pa kasne i poticaji proizvođačima.

– Još nismo dobili poticaje za gorivo koje je Vlada FBiH odobrila. Sjetva je krenula, a đubriva nema na tržištu. Đubrivo koje treba doći iz Turske tek možemo očekivati za jesenju sjetvu. Država i entitetske vlade ne prave korake kakvi bi trebali biti u ovoj situaciji. Treba nam više pameti i malo više novca da se osigura za poticaje i imali bismo goveda, koza i ovaca i ne bismo bili ovisni o uvozu. Državni ministar Staša Košarac se hvali kako smo izvezli šest hiljada junadi u Liban, što je porazno, a nemamo dovoljno mesa za naše tržište. Pšenicu nesmetano izvozimo, a mi idemo u Srbiju i molimo da uvezemo pšenicu od njih – kaže Bićo.

Tov bikova u FBiH skoro je ugašen, tvrdi predsjednik poljoprivrednika FBiH.

– Sa 20 hiljada bikova koje smo tovili 2017. godine pali smo na tov osam do devet hiljada bikova u ovoj godini. Treba bikove nahraniti, a hrana je preskupa i onda se gase farme jer niko neće da posluje sa gubitkom. Koncentrat je već prešao jednu marku po kilogramu. Mi nastavljamo tri puta brže sa izvozom jer trenutno su tri puta veće cijene svega u poljoprivredi nego što su bile prije ovih drastičnih poskupljenja – zaključuje Bićo.

 

Faktor

Prethodni članakInspektori ispisali 352 hiljade maraka prekršajnih naloga
Sljedeći članakIza skandaloznih murala podrške Rusiji u Višegradu stoji SNSD i Dodikov načelnik