jasmina 302864 750x330 1
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
Kurbani 2021

Specijalistica interne medicine i ekspert za ultrazvuk srca kod odraslih doktorica Jasmina Ćorović – Kuburović pojašnjava za N1 kakva je to bolest mišja groznica čiji slučajevi su zabilježeni proteklih dana kako u Bosni i Hercegovini, tako i regiji, te koliko je opasna.

“Mišja groznica” ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, kako je nazvana stručno, virusna je bolest kojom se najčešće ljudi zaraze u direktnom kontaktu izlučevinama glodavaca, odnosno udisanjem prašine ili aerosola koji sadrže uzročnike.

Ljudi se u prirodi mogu zaraziti na više načina, a kako nam je pojasnila dr. Ćorović – Kuburović, ovo su neki od njih:

– izravno udisanjem aerosola ili prašine  koji su kontaminirani uzročnicima ili posrednim/neizravnim kontaktom s mokraćom, izmetom ili slinom zaraženih glodavaca,
– unosom uzročnika  iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim/prljavim rukama,
– konzumacijom kontaminirane (zagađene) vode ili hrane  kao npr. neoprani šumski plodovi)
– neposrednim kontaktom  sa zaraženim glodavcima.

Mišja groznica se pojavljuje u toplijem dijelu godine (od ranog proljeća do kasne jeseni). Povoljni vremenski uslovi pogoduju porastu broja glodavaca koji su uzročnici ove bolesti. Čovjek se gotovo isključivo zarazi kada uđe u područje gdje ima mišolikih glodavaca kao rezervoara virusa. U gradskoj sredini zaraza je vrlo rijetka. Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka”, istakla je ova doktorica za N1.

Navodi kako se bolest najčešće manifestira od jedne do dvije sedmice, pa i do osam sedmica, nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca naglim nastupom visoke tjelesne temperature praćene groznicom i jakom glavoboljom, nakon toga slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji budu uglavnom praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom.

Ako se ne liječi pravovremeno može se doći do težeg oblika“, izjavila je dr. Ćorović-Kuburović.

Manifestira se smanjenim lučenjem urina, zatajenjem bubrega, padom krvnog pritiska te pojavom krvarenja i u najtežem obliku dolazi do razvoja šoka, pa i smrtnog ishoda“, potcrtala je.

No, rizik mišje groznice se može umanjiti pridržavanjem mjera lične higijene i zaštitne.

Važno je napomenuti da rizik nije samo u prirodi već i u tavanima, podrumima i vikendicama, tj. gdje god glodavaca može biti. Zato je bitno da ljudi budu vrlo oprezni pri ulasku u prostore gdje dugo niko nije boravio te da se zaštite prilikom ulaska i čišćenja. Uz to zapamtimo i savjete za zaštitu na otvorenom i u zatvorenim prostorima kako bismo prevenirali oboljenje i sačuvali svoje zdravlje“, ističe za N1.

Kada je u pitanju zaštita na otvorenom, doktorica za N1 navodi sljedeće:

– nemojte sjediti ni ležati direktno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi

– tokom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće u zatvorenim posudicama, a osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama

– prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola

– izbjegavajte  piti vodu iz šumskih neprotočnih i slaboprotočnih izvora ili lokava

– plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom

– ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi

– ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske

U nastavku pročitajte kako se možete zaštititi u zatvorenim prostorima:

– osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, čuvajte ih u zatvorene spremnike

– smeće držite u zatvorenim čvrstim spremnicima da ne bude izvor hrane glodavcima

– ne ostavljajte otvoreno smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.

– spriječite ulaz glodavaca u stambene objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima

– potrebno je ukloniti nakupine drva, lišća te sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje  50-ak metara od kuće

– redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu, te zaštitite od kućnih ljubimaca)

– ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama

– čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanja prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje i to uz korištenje maske preko nosa i usta

– nemojte mesti na suho niti usisavati izlučevine glodavaca, kao ni njihova gnijezda, jer to pogoduje da se zarazni materijal (izlučevine glodavaca) digne u zrak pa ga tako možete  udahnuti na taj se način zaraziti

– nosite zaštitnu masku koja štiti sluznicu nosa i usta

– nosite gumene rukavice

– prilikom čišćenja koristite mokru krpu da izbjegnete dizanje prašine i klorni ili alkoholni dezinficijens.

Mišja groznica u BiH

Prema informacijama od prije nekoliko dana, u Klinici za infektivne bolesti SKB Mostar trenutno su hospitalizirana dva bolesnika s kliničkom sumnjom na mišju groznicu, dok su prethodno bila hospitalizovana dva bolesnika sa serološki dokazanom bolešću koji su otpušteni kući uz potpuni oporavak.

“Jedan bolesnik je zbog teže kliničke slike premješten u Jedinicu intenzivnog liječenja SKB Mostar te se također nadamo povoljnom kliničkom ishodu bolesti”, naveli su ranije iz Ureda za odnose s javnošću SKB Mostar.

Mišja groznica u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je, kako je navedeno prije 20-ak dana, zabilježeno više desetaka slučaja zaraze mišjom goznicom i tu u gorskom kotaru, okolici Karlovca, Zagreba te u Zagrebačkoj i Brodsko-posavskoj županiji.

Mišja groznica u Sloveniji

Broj zabilježenih slučajeva mišje groznice ove je godine u velikom porastu u Sloveniji, što se pripisuje povećanoj populaciji miševa uslijed lanjskog bogatog uroda sjemenskog žira u šumama kojim se ti glodavci hrane.

“Do sada smo zabilježili više od 200 prijava hemoralgične groznice”, kazala je ranije epidemiologinja Eva Grilc iz nacionalnog Instituta za javno zdravlje.