Doktorica sa intenzivne u Njemačkoj: Ako se situacija pogorša, sistem će se urušiti

Sredina je novembra u Njemačkoj. Zima još nije ni počela, a Bärbel Breimann ima osećaj kao da je ponovo april: “Već sada smo stigli do krajnjih granica. Ako se situacija pogorša, naš sistem će se vrlo brzo urušiti!”

Bärbel Breimann ima 47 godina i na odjelu intenzivne njege radi od 1998. Upravo je sa Univerzitetskom klinikom u Münsteru gdje radi već 25 godina proslavila svoju srebrnu godišnjicu. „Svi mi na odjelu smo već iscrpljeni, i emocionalno i fizički”, kaže ona. Već sada su kapaciteti na intenzivnoj u njezinoj bolnici popunjeni više od 80 posto, piše Deutsche Welle.

A tu je i pitanje: Šta tek slijedi, što se valja prema Njemačkoj? Jer, za razliku od prvog vala, zbog niskih temperatura sada poboljšanje nije na vidiku. A i raspoloženje je drugačije nego što je bilo na proljeće. Kod nje u bolnici, baš kao i čitavoj Njemačkoj, napetost i nervoza rastu.

„Proljetos smo zbili redove, i to je oslobodilo nevjerovatnu količinu pozitivne energije. Tog osjećaja sada nema”, kaže Bärbel Breimann.

Jedna sestra intenzivne njege – dva pacijenta

I još nešto je drugačije: sada na odjel intenzivne njege stižu sve mlađi. Muškarci u ranim tridesetim, bez ikakvih prethodnih bolesti. Ona i njen tim jedva uspijevaju održati zlatno pravilo intenzivne njege – da se jedna kvalifikovana sestra brine o najviše dva pacijenta.

Da bi se pacijent prebacio na trbuh, potrebne su tri medicinske sestre. Nekim pacijentima je potrebna individualna njega, a osoblje je često odsutno zbog bolesti ili je u karantinu.

Rezultati najnovije ankete među radnicima na intenzivnoj njezi pokazuju: 97 posto njih ne vjeruje da će za drugi val biti dostupno dovoljno osoblja, gotovo polovina više nije toliko motivisana kao na proljeće, a 93 posto strahuje od pogoršanja uslova rada narednih mjeseci.

Za Božić će biti gusto

Šef Bärbel Breimann je Thomas van den Hooven, direktor njege Univerzitetske bolnice u Münsteru. Bilo bi bolje reći da je on administrator nestašice. Ili majstor za popunjavanje praznina.

„Tokom vikenda smo imali značajan porast pacijenata s koronavirusom i trenutno smo u procesu preraspodjele našeg medicinskog osoblja.”

Van den Hooven ne sastavlja raspored samo za 3.000 medicinskih sestara na klinici u Münsteru, nego i za krevete – sve kako bi opterećenje za njegovatelje bili koliko-toliko podnošljivo.

A šta bi Njemačka trebala učiniti krajem novembra kada prestane lockdown? Treba li ponovo sve otvoriti, kao što to mnogi zahtijevaju?

Thomas van den Hooven klima glavom: „I ovako ćemo do Božića imati značajan porast pacijenata na intenzivnoj njezi. Tada nam neće nedostajati samo njegovatelji, nego i ljekari.”

Direktor njege žuri, ali kaže još i ovo: „Nama u bolnicama je sada potrebna jasna poruka političara da pacijenti s koronavirusom imaju apsolutni prioritet. I da se operacije koljena ili kuka moraju odložiti.”

Semafor intenzivne njege: žuto svjetlo

Ako je Thomas van den Hooven taj koji ima pregled intenzivne njege klinici u Münsteru, Christian Karagiannidis je osoba koja ima pregled za čitavu Njemačku. On je šef jedinice za intenzivnu njegu pluća u bolnici u Köln-Merheimu. Formirao je registar za intenzivnu njegu i to još za vrijeme epidemije svinjske gripe.

Taj registar je postao izuzetno važna komponenta u borbi protiv korone i pretvoren je u semafor: crveno znači nedostatak kapaciteta, žuto znači ograničene kapacitete, a zeleno je za slobodne krevete intenzivne njege u 1.300 bolnica.

Ako je pacijentu hitno potreban respirator, a kreveti na intenzivnoj u susjednoj klinici su zauzeti, registar intenzivne njege izbacuje podatke bolnice koja još uvijek ima kapaciteta.

Trenutno je situacija još uvijek pod kontrolom. Zauzeto je više od 3.000 kreveta za intenzivnu njegu, ali više od 8.000 je još uvijek slobodno.

Ali, i doktora Karagiannidisa brine to što je Njemačka već oborila rekord postavljen sredinom aprila „Semafor kapaciteta intenzivne njege je na žutom, i vremena kada smo bili opušteni odavno su prošla.”

Moguća zdravstvena reforma: Manje klinika

Problem je prije svega činjenica da Njemačkoj nedostaje 3.500 do 4.000 medicinskog osoblja na odjelima intenzivne njege. A za to postoje razlozi: male plaće za visoku nivo odgovornosti, rad u smjenama i vikendom, i malo priznanje društva. Ministar zdravlja Jens Spahn je i prije korone očajnički pokušavao regrutirati medicinske sestre iz inostranstva.

Zaključak Karagiannidisa glasi: „Raspoloženje u klinikama je primjetno sve gore. Mi sada moramo razviti strategiju kako da 20 posto sestrinskog osoblja ne da otkaz. U suprotnom, u jednom trenutku zaista ćemo imati problem, jer bolnice više neće moći funkcionisati.”

Taj ljekar smatra da bi sredinom 2021. – kada pandemija možda bude ublažena – bilo dobro vrijeme da se razmisli o reformi zdravstvenog sistema: „Niti jedna zemlja na svijetu nema toliko bolnica s toliko bolničkih kreveta kao Njemačka. Morat ćemo načiniti veliki rez. A time ćemo i osloboditi osoblje za druge klinike.”