Dokument Američkog kongresa i EU parlamenta: Kome su u BiH uputili poruku?

05.04.2022. Mostar -Nakon dvogodisnje pauze zbog pandemije koronavirusa, u Mostaru je otvoren 24. Medjunarodni sajam gospodarstva. Mostarski sajam traje od 5. do 9. travnja a predstavit ce se izlagaci iz cijelog svijeta od kojih su tradicionalno najuzastupljeniji oni iz Hrvatske, Srbije, Italije, Austrije, Kine, Madjarske, Slovacke i Turske. Dragan Covic, Andrej Plenkovic i Milorad Dodik Photo: Denis Kapetanovic/PIXSELL

Prije nekoliko dana u Parizu je održan Transatlantski dijalog između američkih i EU parlamentaraca koji je rezultirao potpisivanjem zajedničkog dokumentu. U ovom dokumentu koji tretira važne globalne teme poput agresije Rusije u Ukrajini, odnos prema Kini i klimatskih promjena nalazi se i dio koji se odnosi na BiH.

Piše: A. DUČIĆ

U dokumentu , naime, stoji kako EU i SAD dijele veliku zabrinutost ruskom nastojanju da se destabilizira Zapadni Balkan.

-Podsjećamo na važnost Dejtonskog sporazuma, kao i na implementaciju relevantnih presuda Evropskog suda za ljudska prava i presuda domaćih sudova, a što je najbolji način očuvanja stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Dijelimo nadu da će trenutna dešavanja ponovo dinamizirati procese pristupanja zemalja Zapadnog Balkana EU – stoji u ovom dokumentu.

Iako u ovom dokumentu nisu konkretno ukazivali na ključne aktere u BiH koji predstavljaju prijetnju ne samo miru i stabilnosti već i narušavanju demokratije u cijelini, jasno je da su ove poruke prevashodno upućene predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, koji je zbog na svjetskoj političkoj cijeni uveliko prepoznato kao prijetnja Dejtonskom mirovnom sporazumu, zbog čega je 2018. prvi put stavljen na crnu listu. Ove godine ponovo je dospio na listu sankcija SAD-a i to zbog korupcije.

Copy

Predsjednik HDZ-a BIH Dragan Čović, kako se u medijima već špekulira, mogao bi u doglednom periodu također dospjeti na američku crnu listu zbog neprihvatljivog djelovanja i blokiranja države. Ovih dana Čović i njegovi kadrovi u vlasti blokiraju sredstva potrebna za provođenje izbora dakle direktno prijete demokratiji u BiH.

Treba napomenuti da je upravo Čovićev zahtjev za “legitimno predstavljanje” u Predsjedništvu i drugim institucijama upravo i razlog zbog čega, naprimjer, presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci” koja je donesena još 2009. godine, do danas nije provedena.

A.Dučić/Fokus.ba

Prethodni članakZašto je sedam stranaka sve karte bacilo na Bećirovića: Predsjedništvo je samo simbolika
Sljedeći članakMiralem Pjanić renovira kuću u Neumu, uskoro stiže i na odmor