Domazet analitičarima: Ne obmanjujte građane, zabluda je da su cijene goriva uvjetovane samo cijenama nafte

Anto Domazet

Iako je Vlada FBiH propisala maksimalne visine marži u veleprodaji i maloprodaji naftnih derivata, cijene goriva na benzinskim pumpama rastu skoro svaki dan i niko ne zna kada će se zaustaviti.

Bosna i Hercegovina zavisi isključivo od uvoza goriva, a glavni snabdjevači i ujedno prodavači goriva su: Hifa Group, BP Bihać, Energopetrol, Gazprom, Hold INA, Nestro Petrol, Petrol i Ti OIL i cijene na benzinskim pumpama uglavnom su različite.

Šta sve utječe na cijenu goriva, pojasnio nam je Anto Domazet, profesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

– Vidim da se svi analitičari iz oblasti energetike zadržavaju u objašnjenju kretanja cijena dizela i benzina na korelaciji tih cijena sa cijenama nafte, te smatram za potrebno da upozorim na zablude i promašaje takvog pristupa. U objašnjavanju kretanja cijena dizela i benzina u BiH ti su analitičari zaveli građane predstavljajući im promjene tih cijena isključivim kretanjem cijena nafte. Po tome, ako su cijene dizela i benzina u BiH rasle brže od rasta cijena nafte, u pitanju su zloupotrebe distributera i državu treba pozvati da djeluje – kaže Domazet.

Suština je, ističe profesor Ekonomskog fakulteta, da javnosti treba predočiti istinu da cijene benzina i dizela, uz činjenicu da su fiskalna opterećenja na derivate vrlo visoka u skladu s politikama EU-a, rastu kao rezultat rasta troškova prerađene nafte, ali i rasta tražnje za benzinom i dizelom zbog toga što se ne mijenjaju navike u potrošnji, kako u svijetu, tako i u EU, a tako i u BiH. Kada se na pravi način da dijagnoza stanja, onda je moguće javnim politikama djelovati u pravcu rješenja u korist općeg javnog dobra.

Ta istina počinje od abecede naftne ekonomije i tržišta naftnih derivata koja se sastoji u sljedećem, kaže Domazet i pojašnjava:

– Cijene nafte imaju svoju dinamiku kao rezultat odnosa ponude i tražnje na realnom tržištu (commodity market) koje iznosi oko 100 miliona barela na dan, odnosno oko pet milijardi tona nafte godišnje u 2022. godini i tu su odnosi tražnje i ponude prilično usklađeni.

– Cijene nafte imaju također dinamiku uvjetovanu tražnjom nafte po osnovi investicijskih operacija na osnovi futures koje višestruko povećavaju tražnju za naftom u vrijeme političkih i drugih neizvjesnosti i to je simboličko tržište koje je nemoguće predviđati.

– Cijene naftnih derivata, prije svega dizela i benzina ovisne su jednim dijelom o troškovima proizvodnje u kojima je dominantno utjecajna nafta, a zatim i troškovi složenih tehnoloških procesa njihove proizvodnje.

Sem troškova na njihove cijene utječe tražnja za derivatima, što znači da cijene derivata proizlaze iz specifičnosti njihovih tržišta, neovisno o cijeni nafte. Drugim riječima, cijene benzina i dizela rastu kao rezultat rasta tražnje (broja motornih vozila, dohotka i sklonosti korištenju drumskog prijevoza u odnosu na druge vidove transporta), tako se dešava da ljeti cijena tih derivata raste zbog rasta tražnje, neovisno o kretanju cijena nafte.

– Benzin i dizel gorivo u BiH se već nekoliko godina ne proizvode, nego se uvoze iz Srbije, Hrvatske i sa Mediterana, kao referentne cijene služe Platt-s kotacije sa određenim premijama i na tom tržištu se formiraju spot cijene (rezultat ponude i tražnje u određenom momentu) po kojima se realiziraju nabavke čak i od Rafinerije Pančevo i Rafinerije Rijeka sa određenim premijama.

– Cijene dizela i benzina mogu rasti neovisno o rastu cijena nafte, a mogu i padati neovisno o padu cijena nafte, zato je potpuno neprofesionalno promatrati cijene derivata isključivo u funkciji kretanja cijena nafte.

– Pored spot cijena na Mediteranu za benzin i dizel gorivo na domaće cijene utječe i kurs dolara prema KM (u januaru bio 1,72 KM, a najviše je bio na nivou od 1,875 KM)

– Za BiH je kretanje cijena nafte samo indikativna informacija, pa umjesto kotacija nafte treba promatrati Platts kotacije na Mediteranu i tako promatrati dinamiku i predviđati kretanje cijena dizela i benzina na BiH tržištu u postojećim uvjetima fiskalnih opterećenja i administrativne kontrole cijena derivata.

Pojašnjavajući cijenu naftnih derivata Domazet se poslužio i grafičkim objašnjenjem:

– Podaci iz grafikona ispod pokazuju da je u junu 2022. godinu u odnosu na decembar 2021. godine cijena nafte povećana za 68,8 posto, a na Mediteranu cijena dizela za 109, posto i benzina za 84,5 posto, dok je maloprodajna cijena benzina u BiH povećana za 28,5 posto, a cijena dizela za 49,8 posto. Dakle, u potpunosti potvrđeno sva obilježja tržišta naftnih derivata i teza da cijene derivata nisu isključivo rezultanta cijena nafte – ističe Domazet.

Dakle, analitičari, promijenite ugao promatranja i kontekst analize cijena derivata i informirajte građane na pravi način, poručuje Anto Domazet.

Kao i u cijelom svijetu i u Bosni i Hercegovini nastavit će se rast cijena goriva i niko ne zna kada će se zaustaviti. Međutim, ekonomista Admir Čavalić predviđa da će se cijena “goriva malo stabilizirati kada dosegne četiri marke po litru, a onda ko zna”.

– Mislim da je rješenje kada je riječ o nafti i naftnim derivatima, da Vlada FBiH na tome treba raditi strateški. Prije svega da se počnu graditi naftovodi preko Hrvatske i osposobe terminali koje imamo za skladištenje goriva. U ovom trenutku na nivou države trebale bi se ukinuti akcize na gorivo na određen rok i to je jedino realno rješenje koje bi dalo rezultate u snižavanju cijena goriva – kaže Čavalić za Faktor.

U Federalnom ministarstvu trgovine kažu da oni ne mogu ništa više uraditi, osim da inspekcija kontroliše da li se poštuje ograničenje marže na gorivo, koje je Vlada Federacije BiH uvela 1. aprila 2021. godine i ova Odluka je još na snazi.

– Prema dostavljenim i nepotpunim podacima koje su dostavili kantonalni inspekcijski organi po pitanju kontrole cijena osnovnih životnih namirnica i naftnih derivata, kantonalni tržišni inspektori su od januara do aprila 2022. godine izvršili 2.078 inspekcijskih nadzora, povodom kojih je predviđeno izdavanje 717 prekršajnih naloga s finansijskim teretom od 502.700 KM, te su izdata 223 rješenja o otklanjanju nedostataka – podaci su Federalnog ministarstva trgovine.

Faktor.ba