Portal 072info

Dr. Ednan Drljević: Otišlo je predaleko, moramo početi masovna testiranja

drljevic 9
TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Ednan Drljević, infektolog iz Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu zajedno s drugim zaposlenicima brine o COVID pacijentima KS, za njih više od 100. Dr. Drljević na prijedlog v.d. direktora Ismeta Gavrankapetanovića došao je u Opću bolnicu.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME

Borba traje, ali jesmo li išta naučili. Kako dalje. Iako je trenutno situacija teška, valja razmišljati o budućnosti. Evidentno je da nam slijedi period borbe s virusima, infekcijama…Šta dalje, kako organizirati zdravstvo.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME

“Mi trebamo prvo vidjeti da formiramo pravi tim epidemiologa i to epidemiologa koji se bave zaraznim bolestima. To je najveći nedostatak bio u ovoj epidemiji. Mi smo imali određeni, jako mali broj i nedovoljan broj epidemiologa, među njima je većina poslije rata bila malo razmažena, jer su iz inostranstva finansirane kampanje koje su oni radili a uglavnom se to odnosilo na nezarazne bolesti.

Šećernu bolest, ne visoki tlak, a od zaraznih bolesti isključivo na HIV AIDS, međutim, ovim drugim zaraznim bolestima se vrlo mali broj epidemiologa bavio, tako da se to pokazalo kao jako veliki nedostatak u ovom momentu”, kazao je Drljević.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Kada je riječ o radu infektologa, dr. Drljević napominje da isto tako nije bila jasna njihova uloga u organizaciji.

„I mislim da je to bilo problem na cijelom Balkanu, jer su se našli u nekom procjepu uglavnom internista tako da su dobijali uglavnom ono što im internisti prepuste i nisu imali tačno određen broj pacijenata i tačne bolesti kojima se bave. Tako u nekim krajevima kao što je ZDK upalu pluća su isključivo vodili i liječili infektolozi, isto tako u ZDK su i hronične hepatitise liječili infektolozi, dok su u KS i nekim drugim kantonima to radili internisti“, istakao je Drljević za NAP.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Napominje i da zbog toga teško bi bilo nešto isplanirati u budućnosti ukoliko vi nemate tačno određene osnove koje radite: “Po meni je najbliži švedski model. U Švedskoj praktično ne može niti jedan antibiotik niko propisati osim infektologa. Infektolozi su zaduženi za sve odjele, da rade i propisuju terapiju i liječe bolesti koje su izazvane bakterijama ili virusima. Mislim da bi i kod nas bio takav put jako dobar. Bili bismo spremniji za katastrofalne situacije koje izazivaju virusi ili bakterije gdje se u kratkom periodu javlja veliki broj oboljelih”, napominje dr. Drljević.

Kada je riječ o otvaranju izolatorija u Općoj bolnici „Prim.dr. Abdulah Nakaš“, naglašava da svaki kanton, jer je zdravstvo na nivou kantona trebao da ima takav jedan objekat koji će biti predviđen za liječenje tih bolesti kao što su recimo gripa, u ovom slučaju COVID infekcija ili bilo koje druge infekcije koje se javljaju u velikom broju u kratkom vremenskom periodu.

“Zbog toga smo i napravili da se izolatorij formira iz dva dijela dole da bude tzv. kohortno smještanje, gdje bi bili pacijenti oboljeli od gripe, HIV AIDSA, a gore na spratu dvije operacione sale i prostor za smještaj velikog broja ljudi, tako da bi taj jedan izolatorij za Sarajevo imao smještaj za 100 pacijenata. U mirnodopsko vrijeme tu bi bila mala pulmologija i infektologija, a gore na spratu tzv. Prljava hirurgija gdje bi se liječili MRSA, bolesti gnojenja, HIV, AIDS, hepatitis, gdje bi se porađale bolesnice koje imaju te bolesti. Tako da bi to bila neka projekcija za budućnost”, dodao je Drljević.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Isto tako morat ćemo biti spremni da unaprijed imamo razrađene planove scenarije za neke katastrofične projekcije, upotrebe hala, šatora i drugih prigodnih objekata za pojavu tih infekcija.

„Vi morate znati da i u SAD-u kad god bude epidemija gripe da ispred klinike Mayo imaju šatori gdje leže bolesnici. Nije to neuobičajeno. Vidite sada u Hrvatskoj smještaju bolesnike koji su već oporavljeni u hale. To je normalno, ali pod uvjetom da su svi bolnički kapaciteti puni, da se ne dešava kao kod nas da imate po hiljade praznih kreveta u kojima nema nikoga, a da smještate pacijente u neke neprikladne objekte. Kada se 30 posto svih bolničkih kapaciteta napuni, onda se pristupa takvom scenariju“, napomenuo je dr. Drljević.

U javnosti se pojavljuju priče da je na sceni svojevrsno smirivanje situacije.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

„Kod nas se dosta kampanjski radi. Morate imati određeni broj testiranja, ne možemo biti limitirani nedostatkom testova, mora se na 100.000 stanovnika tačno da testirate određeni dio stanovnika da bi znali procentualno koliko imamo zaraženih.

Ovdje je otišlo predaleko i ne možemo više pratiti linije širenja zaraze, jednostavno moramo pristupiti masovnom testiranju da bismo na osnovu toga znali koji je procenat oboljelih. S druge strane to limitira znanstvene rezultate, pa su oni nepotpuni. Ali moramo znati da veliki broj ljudi prolazi ispod radara, da se zaraze, steknu imunitet, a da ne budu nešto pretjerano bolesni. Oni su barijera u širenju ove bolesti i to usporava širenje također.

Kad virus naleti na nekog ko je imun, kao da je i vakcinisan sasvim svejedno, znači lanac se prekida i to automatski usporava širenje zaraze“, ističe dr. Drljević.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME
Podijelite članak
  • 7
    Shares
REKLAMA
KRAJ REKLAME

Počitajte još

Objavljena prva fotografija novog soja korona virusa

Portal 072info

Njemački utjecajniji virolog: U proljeće i ljeto možemo imati 6 puta više zaraženih

Portal 072info

Opasne mutacije i nedovoljne količine vakcina

Portal 072info
REKLAMA
KRAJ REKLAME