suncanje uv 1024x512 1
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Lifestyle / Zabava
Kurbani 2021

Naglo, intenzivno i direktno izlaganje Suncu treba izbjegavati. Preplanulost i tamnjenje kože je, ustvari, odbrana organizma od štetnih UV zraka

Tokom života ljudi su neprestano izloženi Sunčevom zračenju. Tri su osnovna tipa Sunčevog ultravioletnog zračenja (UV). Najopasnije UVC zrake u potpunosti apsorbira ozonski omotač, UVA i UVB zrake dopiru do zemlje i samim tim svih nas. UV zračenje ima različite utjecaje na našu kožu, a zavisi od dužine i intenziteta UV zraka.
– Umjereno izlaganje Suncu može imati pozitivne i negativne učinke na kožu, ovisno o dužini i učestalosti izlaganja, intenzitetu Sunčevog svjetla i individualnoj osjetljivosti pojedinca – kazala je za naš magazin dr. Hana Helppikangas, spec. dermatovenerologinja, ujedno i predsjednica Udruženja za prevenciju i borbu protiv raka kože, melanoma u BiH.
Promjene na koži inducirane UV zračenjem klinički se očituju kao crvenilo-eritem, opekotine, pigmentacija, fotodermatoze, preuranjeno starenje kože, tzv. fotostarenje, te razvoj različitih karcinoma na koži. Tamnjenje je proces prilikom kojeg boja kože tamni, odnosno postaje preplanula.
– Kad koža tamni, dolazi do procesa u kojem melanociti tvore melanin, kao reakciju na UV zrake za vrijeme izloženosti Suncu. UV zrake potiču tvorbu melanina. Preplanulost i tamnjenje kože je, ustvari, odbrana organizma od štetnih UV zraka – kaže dr. Helppikangas.
Specijalistkinja nam je objasnila neke od najčešćih mitova.

UV ZAŠTITNA SREDSTVA

Faktor zaštite od Sunčevog zračenja (SPF faktor) je primarna mjera efikasnosti sredstva za zaštitu od Sunca. SPF je mjera koja označava koliko dugo je moguće ostati izložen Suncu bez opasnosti od opekotina u odnosu na okolnosti bez zaštite.
Preparati sa zaštitnim faktorom (SPF) za lokalnu upotrebu (krema, losion, gel, sprej, fluid…)sadrže sastojke koji preveniraju utjecaj UV zraka na kožu. Nazivaju se preparatima „širokog spektra”- jer pružaju zaštitu i od UVA i od UVB spektra. Optimalni i visoki zaštitni faktor SPF 50+ posebno je ojačan protiv UVA zraka. Postoje posebno formulirane teksture za sve tipove kože (koža sklona alergiji na Sunce, aknozna koža, koža sklona hiperpigmentacijama, suha koža, te zaštita od Sunca s antiage dodatkom). Sve moraju biti dermatološki testirane i pokrivene studijama po svim EU pravilima. Zauzimaju strateško mjesto u fotoprotekciji. Preparati se nanose 20-30 minuta prije izlaganja Suncu. Nanošenje preparata potrebno je ponavljati svaka dva sata, nakon svakog kupanja, brisanja peškirom ili kada se jako oznojimo.
*Osobe koje čitav život na pravilan način koriste zaštitne preparate te izbjegavaju Sunce u vrijeme najjače insolacije reduciraju rizik za razvoj karcinoma kože za 78%.
Posebno namijenjena zaštita SPF za djecu je dermopedijatrijski dio, jer se dječija koža razlikuje od odrasle. Najefikasnija prevencija pojave melanoma je zaštita kože od Sunca od najranijeg djetinjstva. Djeca su općenito osjetljivija na utjecaj Sunčevih zraka nego odrasli ljudi.
Zaštitna odjeća poput šeširića ili kačketa se, također, preporučuje, kao i žaštitne naočale. Ne zaboravite da UV zrake prolaze i kroz vodu dok se kupate, staklo dok se vozite, da se reflektiraju od snijeg čak 80 posto dok skijate, zato se preporučuje naučiti redovno njegovati i štititi svoju kožu, kako biste bezbjedno uživali na Suncu.
Izlaganje Suncu (insolacija)
Naglo, intenzivno i direktno izlaganje Suncu trebalo bi svakako izbjegavati. Preporučuje se izbjegavanje direktnog izlaganja Suncu, posebno između 11 i 16 sati.

Zaštitno sredstvo
Zaštitno sredstvo bi trebalo imati visok zaštitni faktor: 15 za odrasle, 30 i više za djecu, te jednako štititi od UVA I UVB zraka. Trebalo bi ga nanositi pola sata prije izlaska na Sunce i nanošenje ponavljati svaka 2-3 sata.
Sjena
Potrebno je naglasiti da će sklanjanje pod suncobran na otvorenom prostoru poput plaže, ukoliko se ne primijene dodatne mjere zaštite od Sunca, svejedno dovesti do opekotina do reflektirajućih UV zraka. Isto tako Sunčeve zrake u velikom omjeru prodiru kroz oblake, te postoji mogućnost opekotina i tokom proljetne naoblake.
Odjeća
Odjeća daje najbolju zaštitu od intenzivnog Sunca. Majice kratkih rukava bolje su od onih bez rukava, a materijali bi po mogućnosti trebali biti od gustoga tkanja. Preporučuje se nošenje šešira širokog oboda i polaroidnih sunčanih naočala pošto su UV zrake štetne i za oči). Danas je na tržištu dostupna i odjeća za djecu (uključujući kupaće kostime s ugrađenom zaštitom od Sunca do faktora 50).
Tip kože
Opće je pravilo da se koža mora postepeno navikavati na Sunčeve zrake. Koža koja postepeno i u kontinuitetu tamnila može podnijeti i do 10 puta više UV zraka od nepreplanule kože. Svi bismo trebali biti svjesni i vremena specifične samozaštite koje se odnosi na tip kože određene osobe, odnosno vremena koje smije provesti nezaštićen/a na Suncu.

NETAČNO:
* Preplanuli ten je zaštita od Sunca. Ne možete izgorjeti kada je oblačno.
* U vodi ne možete izgorjeti. UV zračenje tokom zimskog perioda nije opasno.
* Zaštitni faktori me štite te mogu mnogo duže ostati na Suncu.
* Ukoliko činite pravilne pauze pri sunčanju, nećete izgorjeti.
* Ukoliko ne osjećate toplinu Sunčevih zraka, nećete izgorjeti.

TAČNO:
Preplanulost je rezultat odbrane vašeg tijela od daljnjih oštećenja uzrokovanih djelovanjem UV zraka. Do 80 posto Sunčevog UV zračenja može proći kroz laganu naoblaku.
• Atmosferska sumaglica može čak povećati UV zračenje.
• Voda daje minimalnu zaštitu od UV zraka, a njihova refleksija o vodu može pojačati djelovanje UV zraka.
• UV zračenje je slabije tokom zimskih mjeseci, no refleksija od snijeg može
udvostručiti djelovanje UV zraka, posebno na velikim visinama.
• Namjena zaštitnih faktora nije da produži vrijeme izlaganja Suncu, već
povećanje zaštite tokom neizbježnog izlaganja Suncu.
• Zaštita koju faktori daju ovisi o ispravnom nanošenju sredstava.
• Izlaganje UV zrakama tokom dana se zbraja.
• Opekotine uzrokuje UV zračenje koje se ne može osjetiti. Zagrijavanje je uglavnom uzrokovano vidljivim Sunčevim zračenjem i infracrvenim zračenjem, a ne UV zrakama.

FOTODERMATOZA – NAJČEŠĆA ALERGIJA NA SUNCE
Alergija na Sunce, poznata i kao fotodermatoza, jeste reakcija imunog sistema na Sunčevu svjetlost, najčešće u obliku crvenog osipa koji svrbi. Najzastupljeniji oblik alergije na Sunce je polimorfna svjetlosna erupcija (PLE). Reakcija kože na prvo proljetno Sunce (PLE) je čest oblik primarne fotoosjetljivosti koji se, uglavnom javlja kod mlađih žena u proljeće i ljeto.

FOTOSTARENJE
Dugotrajno i ponavljano izlaganje Suncu kumulira oštećenja unutar ćelija i tako se javlja suha, zadebljana i naborana koža na kojoj se nalaze keratoze i proširene krvne žilice.
Rezultat hroničnog i prekomjernog izlaganja Suncu jeste da pojačava efekte hronološkog starenja, i ako je uz sve to osoba pušač, ne treba da se čudi što joj koža nema zadovoljavajući izgled.
Efekti fotostarenja kože se prepoznaju po nepravilnoj pigmentiranosti kože, koja je gruba na dodir, po smeđim flekama na licu i rukama, i po onim finim borama koje nestaju po zatezanju kože. Svakodnevna fotooštećenja vlakana kolagena i elastina u koži dovode do gubitka njihove normalne strukture, orijentacije i funkcionalnosti, a koža postaje gruba, opuštena, gubi elastičnost i tonus i nastaju bore.


MADEŽI I KARCINOMI
Najčešći karcinom kože melanocitnog porijekla je melanom, dok iz skupine nemelanocitnih izdvajamo po svojoj učestalosti bazeocelularni i skvamocelularni karcinom kože. Najznačajniji faktori rizika u nastanku melanoma su prethodno dijagnosticirani melanom u bolesnika, članovi porodice oboljeli od melanoma, madeži/nevusi veći od 5 mm i prisutnost više od 50 dobroćudnih madeža/nevusa ili više od 5 atipičnih madeža/nevusa. Dodatne faktore rizika predstavljaju imunosupresija, osjetljivost kože na Sunce (tip kože I i II ) i izlaganje ultraljubičastim (UV) zrakama, osobito pojava opekotina nakon intermitentne UV ekspozicije. Svaki je od navedenih faktora rizika u uskoj vezi s genetskom predispozicijom pojedinca ili stresnim faktorima iz okoline kojima je pojedinac izložen, a melanom je posljedica njihove interakcije tokom života. Maligne neoplazme kože, osobito malignog melanoma, značajan su javno zdravstveni problem kako u našoj zemlji, tako i u svijetu.
Osobe koje su imale opekotine tokom djetinjstva ili adolescencije imaju 2x veći rizik od nastanka melanoma poslije u životu.
Danas je veoma popularan i solarij kao trend ljepšeg tamnijeg izgleda. Međutim, osobe koje koriste solarij imaju 70 posto veći rizik za nastanak karcinoma kože u životu.

GASTRO
Vitamin D je potreban za normalno funkcioniranje ljudskog organizma. Jedinstven je jer ga ljudska koža stvara korištenjem Sunčevih ultravioletnih zraka. Izvori vitamina D: izlaganje Suncu 15-20 minuta tri dana u sedmici, hrana, dodatak ishrani.
Omega-3 masne kiseline učestvuju u održavanju zdravlja kože. One održavaju integritet kože, a njihov nedostatak manifestira se kao suha koža.
Preporučuje se konzumiranje hrane bogatom omega-3 masnim kiselinama kao što su neke vrste ribe: losos i tuna. Masna riba je i izvor cinka, minerala koji učestvuje u regulaciji upalnih procesa, stvaranju novih ćelija kože te u održavanju sveukupnog zdravlja kože. Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti upalne procese u koži, stoga povoljno djeluju i na smanjenje crvenila kože te pojavi akni.
U održavanju fleksibilnosti i vlažnosti kože važnu ulogu imaju i linolne kiseline koje se mogu naći u sjemenkama suncokreta. Adekvatan unos tekućine je izrazito važan u očuvanju sveukupnog zdravlja, a posebno zdravlja kože. Preporučuje se dnevni unos tekućine, tj. vode između 1,5 do dva litra.