Dvadeset stvari koje niste znali o koronavirusu

Izbijanje epidemije u Kini pa potom u Južnoj Koreji, Iranu, Italiji te i u ostatku Evrope, a nama najbliže u Hrvatskoj, izazvalo je val panike i strah među građanima. Taj je strah ponajviše posljedica činjenice da je riječ o novom virusu i da se brzo širi, ali i da ima smrtne posljedice. U nastavku odgovaramo na 20 najčešćih pitanja u vezi s koronavirusom. 

Ko se treba javiti doktoru i gdje?

Građani koji imaju simptome prehlade, a nisu bili u zemljama u kojima su zabilježeni slučajevi zaraze koronavirusom, ne trebaju se javljati epidemiolozima, već mogu kontaktirati porodičnog ljekara. Osobe koje su boravile u zemljama gdje su zabilježeni slučajevi oboljelih od koronavirusa, a ne kašlju i nemaju druge znakove prehlade, trebaju se javiti nadležnom doktoru. Obavezu javljanja imaju i osobe koje imaju simptome, a boravile su u rizičnim zemljama.  

Kolika je mogućnost da se razbolite?

U svijetu je više od 80.000 zaraženih virusom COVID-19. Od toga je velika većina u Vuhanu, koji ima 11 miliona stanovnika. Stučnjaci su, na osnovu tromjesečne epidemije, izračunali da su šanse da se zarazite 0,7 posto, odnosno šansa da virus nikada neće doći do vas iznosi 99,3 posto.  

Kako se virus prenosi?

Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka) kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju. 

Koliko se lako širi?

Procjenjuje se da vrijeme inkubacije (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između dva i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da ga neki mogu prenijeti, a da nemaju nikakve simptome ili prije nego što se oni pojave. Ovo nije neuobičajeno kod virusnih infekcija. 

Može li se zaustaviti širenje virusa?

Ako se zaraženi testiraju i na vrijeme dijagnosticiraju te se provedu stroge mjere kontrole zaraze, vjerovatnoća prijenosa s čovjeka na čovjeka među evropskim stanovništvom je niska. 

Koji su simptomi zaraze koronavirusom?

Virus može uzrokovati blage simptome slične gripi, poput povišene temperature, kašlja, otežanog disanja, bolova u mišićima i umora. U težim slučajevima javljaju se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok, koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od hroničnih bolesti, podložnije su težim oboljenjima. 

Jesu li neke osobe pod većim rizikom od drugih?

Starije osobe i osobe s hroničnim bolestima (poput povišenog pritiska, srčanih bolesti, dijabetesa, poremećaja rada jetre i bolesti disajnih puteva) te sa malignim bolestima, dakle narušenog imuniteta, imaju veći rizik od razvoja težih simptoma zaraznih bolesti. Također, muškarci su podložniji obolijevanju. 

Koja je struktura oboljelih?

Teško bolesni i osobe starije životne dobi čine 80 posto oboljelih od koronavirusa i upravo ta populacija čini 80 posto oboljelih. U toj populaciji se bilježi i najveća stopa zaraženih, a među njima je i najveća stopa smrtnosti. 

Umjerenim je klasificirano 80,9 posto slučajeva zaraze. Smrtnost je registrirana u 2,3 posto slučajeva zaraze.

Treba li voditi djecu na testiranje?

Mali je broj djece za sada zaražen koronavirosom, ali su svi do sada imali blaže ili čak nikakve simptome bolesti i mnogo su lakše i brže prebrodili bolest nego odrasli. Zdravstveni radnici apeliraju na roditelje da ne dovode djecu u ambulante, domove zdravlja ili službe hitne pomoći, jer riskiraju da im se djeca zaraze. 

Šta učiniti ako je osoba bila u bliskom kontaktu s oboljelim od koronavirusa?

Osoba koja je tokom posljednjih 14 dana bila u bliskom kontaktu s oboljelim od koronavirusa, bit će stavljena pod aktivan nadzor u samoizolaciji. To znači da će osoba biti u samoizolaciji u svojoj kući, mjeriti tjelesnu temperaturu jednom dnevno te biti u svakodnevnom kontaktu s nadležnim epidemiologom. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor, dogovorit će transport u bolnicu radi dijagnostike i liječenja. 

Jesu li hirurške maske učinkovita zaštita?

Hirurške maske sprečavaju širenje infekcije s bolesnih ljudi na druge. Hirurške maske manje su učinkovite u zaštiti ljudi koji nisu zaraženi. Za uobičajeni socijalni kontakt s oboljelim dovoljni su hirurška maska i održavanje udaljenosti od bolesnika od najmanje metar. 

Zašto nema lijekova protiv većine virusnih oboljenja?

Protiv virusa uglavnom se borimo vakcinama, dok su antivirusni lijekovi relativno rijetki. Razlog je taj što se lijek razvija dugo, godinama, a virusi još brže mutiraju, nestalni su i nepredvidivi. 

Zašto broj slučajeva tako brzo raste?

Dva glavna razloga za brzi porast broja slučajeva su prijenos virusa s osobe na osobu i poboljšavanje sposobnosti otkrivanja slučajeva. Nagli porast broja slučajeva čest je u početnoj fazi javljanja nove bolesti. 

Treba li ipak odgoditi put u rizične zemlje?

Svim putnicima i prijevoznicima preporučuje se odgađanje ili otkazivanje putovanja u ta područja. 

Šta je s kontaktom s kućnim ljubimcima?

Postojeća istraživanja povezuju koronavirus s nekim vrstama šišmiša u Kini, ali nije isključeno prisustvo kod drugih životinja. Nekoliko vrsta koronavirusa javlja se kod životinja i mogu se prenositi na druge životinje i ljude. Nije dokazano da kućni ljubimci (psi i mačke) imaju veći rizik od zaraze nego ljudi. Kao mjera općeg opreza, u kontaktu sa životinjama pridržavajte se osnovnih načela higijene. 

Koliko dugo virus preživljava na površinama?

Nije sigurno koliko dugo virus preživljava na površinama, ali čini se da se ponaša poput ostalih koronavirusa. U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji navode da studije sugeriraju da koronavirusi mogu ostati na površinama od nekoliko sati do nekoliko dana. To može varirati u različitim uvjetima (zavisno od vrste površine, temperature ili vlažnosti okoliša). 

Koje su razlike između epidemije i pandemije?

Epidemija je nagli porast broja slučajeva bolesti koja može biti jedinstvena za neku zemlju ili zajednicu. Pandemija nema nikakve veze s težinom bolesti, već s njenim geografskim širenjem i, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), proglašava se kad se nova bolest, za koju ljudi nemaju imunitet, širi svijetom izvan svih očekivanja. 

Mogu li trudnice s koronavirusom prenijeti virus na fetus ili novorođenče?

Smatra se da se virus koji uzrokuje COVID-19, širi uglavnom bliskim kontaktom sa zaraženom osobom kroz respiratorne kapljice. Može li trudnica prenijeti virus na svoj plod ili novorođenče vertikalnim prijenosom prije, tokom ili nakon porođaja, još nije poznato. Do sada, međutim, nijedno od novorođenčadi nije bilo pozitivno na novi koronavirus. 

Može li se virus prenijeti dojenjem?

U dosadašnjim slučajevima virus nije potvrđen u uzorcima majčinog mlijeka. 

Avaz