Džo Brenan upozorava: “Iskrcavanje marinaca u Iranu bila bi katastrofa bez presedana u modernoj historiji”

Ostavka Džo Kenta zbog rata s Iranom razotkriva sve dublji rascjep unutar Republikanske partije između dijela stranke koja se protivi stranim ratovima i onih koji su htjeli obračun s Iranom i rušenje režima neprijateljskih prema Americi – od Venecuele do Kube. Dok sukob ulazi u treću sedmicu, Bijela kuća sve teže brani svoju poziciju.

Vijetnam koji se ponavlja

David Ignatius, kolumnist lista Washington Post i analitičar mreže MSNBC za vanjsku politiku, smatra da je do ovog scenarija došlo zbog predsjednikovog pretjeranog uvjerenja u svemoć američke vojske. Operacija u Venecueli, prema njegovim riječima, kod Trampa je izazvala ono što pisac Tom Nikols u časopisu The Atlantic opisuje kao “bolest pobjede” – osjećaj da može sve. To ga je navelo da zanemari upozorenja generala Dena Kejna, predsjedavajućeg Združenog generalštaba, da Iran ima sposobnost zatvaranja Hormuškog moreuza i da rat neće biti lak. 

– Rat metastazira – ocijenio je Ignatius, poredivši trenutnu situaciju s eskalacijom u Vijetnamu, kada su predsjednici uzastopno dodavali trupe uvjeravajući se da će sljedeći korak donijeti preokret – a nikad nije.

Džo Brenan, bivši direktor CIA-e (Centralne obavještajne agencije) i viši analitičar MSNBC-a za nacionalnu bezbjednost, ocjenjuje da je rat “ružan nered” koji će se samo pogoršavati, posebno ako SAD odluče povećati vojnu angažovanost. Podsjetio je da Iran ima oko 1.770 kilometara obalne linije i da je ideja o suzbijanju neprijateljske vatre s te obale “jednostavno luda”. Iskrcavanje marinaca na iransko tlo uz Hormuški moreuz bio bi, prema Brenanu, katastrofalan potez koji bi samo produbio sukob bez ikakve realne šanse na uspjeh.

Bez dobrog izlaza

Brenan smatra da ne postoji dobar izlaz iz ovog rata koji bi Donaldu Trampu dao povoljnu sliku – rat je, po njemu, bio besmislen i nepotreban od samog početka. Ipak, zagovara trenutni prestanak bombardovanja kako bi se testiralo hoće li Iran uzvratiti smirenjem ili eskalacijom, budući da Teheran reagira iz pozicije egzistencijalne ugroženosti, a ne napada. 

– Ljudi umiru, razaranja su ogromna, a ja ne mogu ni zamisliti koliko će vremena trebati da se Iran povrati – kazao je Brennan, dodajući da su iranski udari na energetsku infrastrukturu zemalja Zaljeva direktna posljedica pritiska kojemu je ta zemlja izložena.

Na kraju razgovora, Brenan je potvrdio da je primio sudski poziv od strane Ministarstva pravde SAD-a, zajedno s bivšim direktorom FBI-ja (Saveznog istražnog biroa) Džejmsom Komijem i drugima, u okviru istrage koja se navodno odnosi na njihov rad u državnoj službi od prije desetak godina. 

– Ovo je pokušaj uznemiravanja i profesionalnog, ličnog i finansijskog uništavanja ljudi – izjavio je Brenan, dodajući da je uvjeren kako je sve što je radio kao direktor CIA-e bilo u skladu sa zakonom i njegovim ovlastima. Naglasio je da bi on i kolege bili нemarni da nisu razotkrili rusko miješanje u izbore 2016. godine.