Screenshot 2 73
AUTOR: H.D.
DATUM: lis 19, 2021 @ 10:30
KATEGORIJA: Svijet / Vijesti

Online izdanje lista Economist piše da će milioni ljudi ovisiti o tome kako će završiti pandemija koronavirusa.

Pandemija je počela jenjavati i izvjesno je da koronavirus nikada neće nestati. Pretpostavlja se da ćemo živjeti u endemiji. Koronavirus će u budućnosti biti najveća prijetnja po starije osobe i one koji su zdravstveno ugroženi. Ali, neće biti prijetnja u mjeri u kojoj je bio u posljednjih 20 mjeseci, tokom kojih je preminuo veliki broj ljudi. Odgovor na ovaj virus bit će kao odgovor na gripu.

Nije poznat put do endemije. Najvažnije će biti da li će taj put biti dobro planiran ili će biti haotičan. Ovaj drugi bi mogao imati posljedice po živote miliona ljudi. Okončavanje pandemije je prilika za vlasti da pokažu da li su naučile iz grešaka koje su pravile na početku pandemije.

Prema pisanju Economista, broj zaraženih i preminulih usljed koronavirusa od augusta ove godine u cijelom svijetu se smanjuje. Među izuzecima je Velika Britanija u kojoj se ovaj broj povećava, ali je u ovoj državi veliki broj vakcinisanih. S obzirom na to da skoro 93 posto Britanaca ima antitijela, znatno je manji broj preminulih. To je put ka endemiji.

Tekst se nastavlja nakon reklame

Najmanje 3,8 milijardi ljudi širom svijeta primilo je jednu dozu vakcine protiv koronavirusa. Britanski list pretpostavlja da je na koronavirus bilo pozitivno od 1,4 do 3,6 milijardi ljudi, što je od 6 do 15 puta više od zvaničnog broja. Pri tome treba imati u vidu da postoje i oni koji su prebolovali koronavirus, a potom su i vakcinisani.

Izazovi na putu ka endemiji

Svijet će se na putu ka kraju pandemije suočiti s nekoliko izazova.

Jedan od njih je jesenji, odnosno zimski pandemijski val na sjevernoj hemisferi. Tokom hladnijih dana više vremena se provodi u zatvorenom prostoru pa je rizik od zaraze veći. Ako se ponovo poveća broj hospitaliziranih, vlasti će morati intervenisati. Medicinska linija odbrane mogli bi biti i novi lijekovi protiv koronavirusa koji ublažavaju simptome zaraze. No, potrebno je da se odobri njihova upotreba. Nošenje zaštitne maske tamo gdje je to potrebno je i dalje linija odbrane.

Sljedeći izazov je mutacija koronavirusa. Nepoznanica je da li se mutacije ovog virusa dešavaju u siromašnim državama, gdje nema dovoljno istraživanja ili gdje uopće ne postoje istraživanja koronavirusa. Osim toga, u ovim državama je veliki broj nevakcinisanih. Ako se pojavi novi soj virusa, onda će se i vakcine morati unaprijediti. To će biti lakše nego onda kada je bilo potrebno razviti potpuno novu vakcinu.

Nove, poboljšane vakcine podrazumijevat će to da se njihova upotreba mora odobriti, kao i prestanak korištenja postojećih. Zato bi bilo opravdano očekivati novu globalnu borbu za vakcine, ali sada u uslovima narušenog globalnog lanca opskrbe.

Najveći izazov bit će kako zaštititi veliki broj onih koji nemaju imunitet. Kineski odgovor na ovaj izazov jeste striktni i kontinuirani karantin i zatvaranje ili lockdown. Time se dobija vrijeme za vakcinaciju i stvaranje zaliha lijekova. Komunistička partija ove države strogim epidemiološkim mjerama uspijeva u tome da je vrlo mali broj ljudi zaražen koronavirusom. Time žele dokazati da Kina ima bolji sistem nego demokratske države. Politiku nula zaraženih ima i Novi Zeland, ali koronavirus nije iskorijenio. Shodno tome, za očekivati je da će i u Kini prestati primjena strogih epidemioloških mjera.

S obzirom na to da je najpoželjnije imunitet steći vakcinacijom, u kompaniji Airfinity zaključili su da će do kraja ove godine biti potrebno proizvesti 11,3 milijarde doza vakcina, a do juna sljedeće godine 25 milijardi doza. Time bi se zadovoljila globalna potražnja. Treba napomenuti da nisu sve vakcine jednako učinkovite, ali svaka od njih je bolja od toga da se neko zarazi.

Isporuka novih doza vakcina već je trebala početi, ali to se nije desilo. Umjesto toga, usporene su isporuke vakcina namijenjenih za djecu, koja srećom rijetko umiru od koronavirusa. Proizvođači obećavaju da će nove doze biti dostupne od sljedeće godine, ali one su potrebne već sada.

Posljednji izazov bit će (ne)sposbnost nacionalnih zdravstvenih sistema. U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) kao cilj su postavili da 40 posto od ukupnog stanovništva svake zemlje bude vakcinisano do kraja ove godine. Do septembra sljedeće godine trebalo bi biti vakcinisano 70 posto od ukupnog stanovništva svake države. Međutim, potrebe za vakcinama uslovljene su demografskom strukturom stanovništva, koliko brzo ih mogu iskorištavati, i drugim zdravstvenim prijetnjama kao što su malarija i ospice.

Koronavirus kao ubica siromašnih država

Test će biti da li će vlasti prihvatiti ove izazove. Kako pandemija jenjava, tako je bogatim državama koronavirus sve manje interesantan. Ali, ovaj virus bi mogao biti ubica siromašnih država, piše Economist.

LIDER