Ekonomska kriza u EU počela se osjećati i u BiH

Ekonomska kriza u EU počela se osjećati i u BiH

U posljednja tri mjeseca su na području Federacije BiH bez posla ostala 924 radnika. Od toga 220 na području Srednjobosanskog kantona. Radi se o zatvaranju pogona u kojima se obavljala djelatnost na proizvodnji tekstila i obuće, te tradicionalnih zanata vezanih za obuću, rekao je u telefonskom razgovoru Adis Durak, šef Odsijeka za inspekcijski nadzor Kantonalnog poreznog ureda Srednjobosanskog kantona sa sjedištem u Novom Travniku.

U ovaj broj nisu uključeni radnici Industrije modne konfekcije Kula Gradačac, čiji su progoni izgorjeli u ogromnom požaru i koji, za sada, više nemaju gdje raditi.

Katastrofe se dešavaju, ali još više zabrinjavaju društveni procesi koji ostavljaju sve veći broj ljudi bez posla. Pogotovo što su uzroci dislocirani izvan granica Bosne i Hercegovine.

Prerađivačka industrija BiH je uglavnom oslonjena na izvoz, a vanjskotrgovinski partneri, prije svega Njemačka, a onda i ostale zemlje Evropske unije, imaju izražen pad ekonomskih aktivnosti.

Svjetska kretanja

“Moramo imati u vidu dešavanja na globalnom nivou od 2020. godine i pamdemije, preko rata u Ukrajini, te druga dešavanja koja uvode nestabilnost i smanjenje ekonomske aktivnosti u najveće svjetske ekonomije. BiH je mala država i na nju se odražava sve što se dešava tržištima sa kojima sarađujemo. Zvanični podaci pokazuju da je obim industrijske proizvodnje prerađivačke industrije Federacije BiH za prvih osam mjeseci 2023. godine manji za 3,5 posto u odnosu na isti period 2022. godine”, objašnjava Almin Mališević, direktor Sektora za industriju i usluge Privredne komore FBiH.

Njegovo mišljenje dijeli i Admir Čavalić, ekonomista i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Smatra da su negativni trendovi aktuelni mjesecima unazad, ali da sada „balon puca“ jer izvoznici više ne mogu akumulirati nastale troškove poslovanja i moraju sprovoditi bolne mjere.

“Bitno je razumijeti da je Bosna i Hercegovina ekonomski satelit EU i da naš put u EU podrazumijeva ekonomsku konvergenciju. To je uglavnom pozitivan proces, ali kada dođe do recesije u EU, onda mi automatski prolazimo kroz navedeno. Trenutno svjedočimo prvom udaru na domaće izvoznike. Izvoznici nisu izolovan sluačaj u odnosu na ostatak privrede, tako da će se vjerovatno kriza u narednim mjesecima prebaciti na ostale sektore domaće ekonomije. To će svakako utjecati na opštu likvidnost”, mišljenja je Čavalić.

Serija zatvaranja fabrika

Kao posljedicu, smo kroz medije mogli pratiti seriju zatvaranja fabrika. Preventa u Visokom i Bužimu, pogona Alma Ras u Bosanskom Petrovcu, Globus-konfekcije u Kiseljaku. Na to dodati i otpuštanje 80 radnika u preduzeću Kavat u Novom Travniku. Sve su to pogoni iz oblasti tekstila i obuće. No, bilježi se i najava zatvaranje fabrike smrznutih jela Ledo u Čitluku.

Radnici se otpuštaju i zbog nejasne i neusklađene zakonske legislative koja privredicima veže ruke. Forster Rohner iz Hrasnice je ne tako davno najavljivana kao prva bh. firma koja će početi primjenjivati genetski modificirane organizme (GMO) za farbanje tkanina. Proces je najavljen kao ekološki prihvatljiv i omogućava prijateljski odnosi prema okolini. Uz to, omogućava uštedu energije i vode. Količina otpadnih voda se svodi na minimum.

“Nakon što je uredno izvršena aplikacija naše firme radi prikupljanja potrebnih odobrenja, uz izuzetni nivo strpljenja nas i naših uposlenika, nastavili smo investirati u pogon. Nažalost, nismo dobili potrebna odobrenja od nadležnog federalnog ministarstva i bili smo u poziciji da se saradnja s šest uposlenika iz sektora Finishinga ne nastavi. Infrastruktura stoji i svakim danom se nadamo da ćemo od Ministrastva dobiti pozitivni odgovor na naša uporna nastojanja da se dogovoreno realizira. Nadamo se da će federalne vlasti ozbiljno shvatiti da o ovom odobrenju ovise dalja radna mjesta, reputacija i razvoj naše firme, ali i reputacija FBiH. Konkretno se radi o odbrenju za upotrebu i potvrdu o registraciji GMO u zatvorenom kontrolisanom sistemu”, kaže nam Elma Memić, generalna menadžerica firme sa 140 zaposlenika.

Tekstilna industrija u teškoj situaciji

Tekstilna industrija je odavno u najtežoj situaciji. Posljednji statistički presjek je utvrdio 19.771 zaposlenika. Uporedimo li zvanične podatke Federalnog zavoda za statistiku iz juna 2023. godine sa junom prethodne godine, uočljiv je nedostatak 1.116 radnika u sektoru tekstila, kože, gume i obuće.

“Gledajući trenutnu situaciju, očekivati je povećanje ove brojke. Kraj ove, kao i naredna godina biti će prekretnica za sektor. Vijest o požaru u kompaniji Kula Gradačac, vodećoj u konfekcijskoj proizvodnji, je dodatni šok na već tešku situaciju i sigurno će se odraziti na tekstilnu industriju BiH. Kao niskoakumulativna i radnointenzivna grana bazirana je pretežno na poslovima dorade, takozvanih Lohn poslova i prema informacijama od strane predstavnika kompanija koji imaju svoje dugogodišnje kupce i ugovore, dešavaju se otkazivanja saradnje i novih narudžbi, te se ino-kompanije odlučuju proizvodnju i narudžbe usmjeriti na druga tržista, gdje su im pogodniji uvjeti poslovanja, kao i niža cijena rada nego što je to u BiH”, kaže Mališević.

Kako su se još od perioda pandemije COVID-19 desile promjene na tržistima, poput poremećaja u logističkim lancima, ni sektori tekstilne i kožarske industrije nisu bilo izostavljen turbulencijama. Posebno zbog Italije, glavnog tržista koji je obustavio sve narudžbe i proizvodnju određene sezonske linije.

“Italija je jedno od glavnih izvoznih trzista bh.kompanija, zatim Njemačka, Hrvatska pa Austrija. Pojedine kompanije nisu se u potpunosti oporavile ni od ovog tržišnog poremećaja, a sektor se već ove godine suočava sa brojnim izazovima koji proizilaze iz direktiva i dokumenata EU kao što je Zeleni plan za postizanje klimatske neutralnosti, prelazak na cirkularni model poslovanja, SDG ciljevima, nove “EU strategy for sustainable and circular textiles” koja je usvojena u martu 2022. od strane Europske komisije. Upravo nova EU Strategija sektora sagledava cijeli životni ciklus tekstilnih proizvoda i predlaže koordinirane akcije i mjere za promjenu načina na koji se vrši proizvodnja, ali i potrošnja i upotreba tekstila”, napominje Mališević.

Teško ili nikako će BiH moći uticati na stanje ekonomije u Evropi, ali je moguće učiniti domaće privrednike otpornijim na vanjske šokove. To se prije svega moglo i može uraditi, smatraju ekonomisti, kroz konkretne ekonomske reforme, poput smanjivanja fiskalnog opterećenja na rad. I onda pozicionirati svoje prednosti.

“Rano je prognozirati ročnosti ovih trendova. Ono što je izvjesno jeste da zima ne nudi neki optimizam zbog potencijalnih energetskih kriza – kako za EU, tako i za Bosnu i Hercegovinu. Očekujem dalje probleme u poslovanju i otkaze u tekstilnoj, drvnoj, ali i drugim industrijama koje se vežu za tržišta zemalja članica EU. BiH još uvijek nudi relativno jeftinu radnu snagu, predvidljivost i kvalitet proizvodnje, kao i izuzetnu blizinu granici tržištu EU – konkurentske prednosti. Globalne neizvjesnosti (Ukrajina, Bliski Istok…) naglašavaju te prednosti”, kaže Čavalić.

Na državi je da djeluje sistemski i olakša privrednicima-izvoznicima neometan nastavak poslovanja. Inicijative im već dolaze sa raznih strana i nivoa.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE