Ekonomska logika u BiH ne postoji: Brašno jeftinije, hljeb skuplji

Uprkos trendovima u ekonomskim tokovima zemalja EU, a koji se reflektuju kroz pad inflacije, zaustavljanje rasta cijena prehrambenih proizvoda, kao i poboljšanje životnog standarda, u BiH logici u ekonomskom smislu nema previše mjesta.

Mada cijene goriva padaju, poskupljenja su i dalje aktuelna. Kako je Agencija za statistiku BiH izračunala, vidljivo je kako su riža, hljeb, te više vrsta mesa poskupili iako je u međuvremenu došlo do pada cijene benzina i dizela.

Tako je prosječna cijena dizela u januaru ove godine iznosila 2,60 KM po litri, benzina 2,50, dok je prije godinu dana litra dizela koštala 2,90 maraka, a benzina 2,60 maraka. Budući da se cijena goriva obično uzima kao ključni razlog opravdanja rasta cijena prehrambenih proizvoda, postavlja se pitanje zbog čega dolazi do poskupljenja.

Kilogram riže u januru ove godine u prosjeku je koštao 4,50 maraka, a godinu prije 4,30, dok je cijena kilograma junetine bez kosti na početku ove godine bila 20,1 KM, a u januaru 18,8 KM po kilogramu. 

Cijena piletine u prosjeku je u januaru ove godine iznosila 6,70 maraka po kilogramu, a godinu prije 6,30, dok je svinjetina poskupila sa 10,10 KM u januaru 2023. na 11,30 KM u januaru ove godine.

Uprkos činjenici da je došlo do pada cijene brašna, hljeb je poskupio. Tako je u januaru prošle godine kilogram brašna koštao 1,70 maraka, u januaru ove 1,50 maraka, dok je hljeb u godinu dana u prosjeku poskupio s 3,20 na 3,60 maraka po kilogramu.

S druge strane, ipak je došlo do pada cijena drugih proizvoda. Kilogram tvrdokornog sira u prosjeku košta 15,30 maraka po kilogramu, dok je lani koštao 18,40, a pad se bilježi i na primjeru mlijeka, koje sada u prosjeku košta 2,30 maraka, dok je prošle godine za litru bilo potrebno izdvojiti prosječno 2,50 maraka. Pad cijena se bilježi i kod ulja, koje sada u prosjeku košta 2,60 maraka, dok je prošle godine u januaru koštao 4 marke za litar. 

U prosjeku, domaćinstvo u EU troši oko 14,3% na hranu i bezalkoholna pića, dok u BiH taj postotak u ukupnoj potrošačkoj korpi prelazi 40 posto, piše Večernji list BiH.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE