Energenti i hrana odredit će sudbinu svijeta: Hoće li BiH sačuvati energetsku neovisnost

Sudbina država svijeta i standard njihovih građana u narednom periodu ovisi o vlastitim kapacitetima za proizvodnju hrane, zalihama energenata i mogućnostima njihove proizvodnje.

Jedan od aduta koji BiH ima na raspolaganju je električna energija, jer smo još u poziciji da struju izvozimo, i to po veoma visokim cijenama na berzi.

Plin se koristi

Energetski sistem u FBiH mnogo je stabilniji nakon ponovnog puštanja u rad blokova 4 i 5 termoelektrana Tuzla i Kakanj, a zbog rasta cijena plina, pa i mogućeg prekida u snabdijevanju BiH, struja se sve češće spominje kao alternativa u KS, gdje se plin uglavnom i koristi.

– Realan problem ogleda se u tome da je to energija koja se koristi u domaćinstvima i na kojoj EPBiH na svakom megavatsatu gubi. Mi struju proizvodimo po 54, a prodajemo za 32 eura, a gubitak namirimo prodajom viška na svjetskom tržištu po znatno višim cijenama. Rastom potrošnje u BiH smanjuje se mogućnost prodaje vani i onda bi EP ušla u vrlo težak i neizvjestan period kad su u pitanju finansijsko poslovanje i opstanak kompanije – pojašnjava nam Admir Andelija, direktor EPBiH.

Zbog rasta cijena električne energije na svjetskom tržištu EPBiH u 2022. očekuje rekordne prihode, u iznosu višem od 1,3 milijarde maraka, ali očekuju se i rekordni troškovi. Na domaćem tržištu megavatsat struje za građane košta 32, za veliku industriju oko 60, a na svjetskim berzama više od 200 eura.

– Ulazimo u duži period u kojem će cijena električne energije i generalno energenata biti na visokom nivou i, što je dodatni problem, pitanje je hoće li je biti dovoljno. Sve su to razlozi da trebamo štedjeti, da se trebamo domaćinski odnositi prema energiji kako bismo sačuvali energetsku neovisnost – ističe Andelija.

Veliki potencijal

Upravo u vrijeme kad cijene obaraju rekorde, treba podsjetiti na činjenicu da susjedna Srbija od njihove izgradnje u cijelosti koristi struju proizvedenu u HE Zvornik i Bajina Bašta, iako je Drina međudržavna granica i vlasništvo nad hidropotencijalom pripada i BiH.

– Od početka agresije na RBiH do 1. januara 2018. godine taj dug prema BiH je iznosio više od 7 milijardi maraka. U strateškom akcionom planu, potpisanom između BiH, Srbije i Crne Gore, sve je precizirano, informacija je otišla na Vijeće ministara BiH – kazao nam je akademik Nedim Suljić, profesor Univerziteta u Tuzli i član bh. tima eksperata koji je radio na obračunu dugovanja istočnog susjeda prema BiH do 2018. godine.

Šta je s enormnim dugovima

Prema stavu eksperata, raspodjela struje proizvedene u HE Zvornik treba se vršiti u omjeru 50:50 posto, dok se u slučaju HE Bajina Bašta samo lokacija brane nalazi na granici, a jezero je većim dijelom u BiH, tako da našoj zemlji pripada 67 posto potencijala. 

Sličan problem BiH ima i sa susjednom Hrvatskom, koja vodu iz Buškog jezera u BiH koristi za proizvodnju struje u svojoj HE Orlovac. Izmjenama zakona na nivou FBiH, umjesto 1,8 miliona eura godišnje, Hrvatska elektroprivreda će općinama Tomislavgrad i Livno u BiH plaćati 4,3 miliona eura, ali dug za korištenje bh. hidropotencijala nikada nije reguliran.

Avaz