Evo kako se MUP KS planira boriti protiv narkomanije: Nova kaznena politika i proširena lista opijata

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo predstavilo je strategiju i akcioni plan za sprečavanje i suzbijanje zloupotrebe opojnih droga u Kantonu Sarajevo, koja sadrži tri posebna strateška cilja koja se odnose na ovaj problem.

Kako je i sam ministar Admir Katica kazao na press konferenciji krajem prošle godine, glavni problem koji vodi ka tome da je droga sve zastupljenija u Kantonu Sarajevo je njena dostupnost. No, kako bi ovaj problem u cjelini bio ispitan, spriječen i regulisan, definisana su tri posebna strateška cilja.

To su: Smanjenje ponude opojnih droga, smanjenje potražnje za opojnim drogama i smanjenje štete. Svaki ovaj cilj pojedinačno podrazumijeva strateške mjere zahvaljujući kojima će biti moguće provesti strateške ciljeve.

Akcioni plan za sprečavanje i suzbijanje zloupotrebe opojnih droga u Kantonu Sarajevo odnosi se na period od 2024. do 2028. godine.

Stručni tim činili koji je radio na izradi ove strategije i akcionog plana su dugogodišnji stručnjaci i profilirani pojedinci u različitim segmentima suprotstavljanja zloupotrebi opojnih droga: Nermin Lagumdžija, dugogodišnji rukovodilac odjeljenja za borbu protiv opojnih droga u Kantonu Sarajevo i Federaciji BiH; Irma Deljkić, profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu; akademik Borislav Petrović, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Alen Ališahović, načelnik Odjeljenja za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga Uprave policije MUP-a KS, Safet Mušić, ekspert za sigurnosna pitanja, Anesa Agović- nacionalna koordinatorica Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala; te Rusmir Pobrić, predsjednik Komisije za mlade Skupštine Kantona Sarajevo.

O problemu zastupljenosti droga u Kantonu Sarajevo svjedoči i sve veći broj krivičnih djela proizvodnje stavljanja u promet, posjedovanja i uživanja opojnih droga. Prema podacima Uprave policije MUP-a KS, broj registrovanih krivičnih djela “Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga” u 2022. godini bio je 45, što je najveći broj u posljednjih pet godina.

Što se tiče broja registrovanih krivičnih djela “Posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga” u prošloj godini bio je 255.

U cilju smanjenja dostupnosti i rasprostranjenosti opojnih droga, policija već radi na oduzimanje i zaplijeni droge o čemu je jučer govorio inspektor Alen Ališahović.

Najzastupljenije droge u 2022. godini bile su marihuana, amfetamin, heroin i spid.

Najveće količine oduzetih opojnih droga u periodu 2018.-2022. odnose na marihuanu (193.190,6 grama) i amfetamin (22.738,9 grama). U predmetnom periodu, između ostalog, oduzeto je 220 paketića i 456,5 grama heroina, te 17 paketića i 90,7 grama kokaina.

Bez preciziranja brojeva, iz Uprave policije su naveli da su policijski službenici u navedenom periodu pronašli laboratorije za kontrolisani uzgoj biljne vrste Cannabis sativa radi neovlaštene proizvodnje opojne droge marihuane. U većini slučajeva radilo se o zatvorenim prostorima, a pronalazilo se i do preko 100 stabljika ove biljke. Zabilježen je i pronalazak zasebnih vanjskih zasada navedene biljne vrste, u manjim količinama.

Postojanje dark weba za promet droge

Također, navedeno je i da postoje operativna saznanja da se vrši neovlaštena proizvodnja sintetičke opojne droge amfetamin – speed, ali da do sada navedene laboratorije nisu pronađene. Prema navodima Uprave, nije bilo evidentiranih slučajeva gdje su se platfome društvenih mreža koristile za izvršenje krivičnog djela Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, mada postoje operativna saznanja da se koristi “Dark web”, odnosno posebni dio interneta kojem se pristupa uz posebne mreže (pretraživače) koje karakterizira web proxy usluga.

Suprotstavljanje zloupotrebi opojnih droga predstavlja važan prioritet Vlade Kantona Sarajevo, s obzirom na to da zloupotreba opojnih droga ugrožava temeljne društvene vrijednosti te je direktno povezana sa zdravstvenim, psihosocijalnim i ekonomskim stanjem društva. Zbog toga su postavljeni opći ciljevi strategije, no fokus je prebačen na posebne strateške ciljeve.

Smanjenje ponude opojnih droga

U cilju smanjenja ponude opojnih droga, definisane su sljedeće strateške mjere za provedbu ovog posebnog cilja. Prva se odnosi na smenjenje dostupnosti, ponude opojnih droga i povezanog kriminaliteta, i u skladu sa tim planirane su preventivno-represivne kriminalističke aktivnosti usmjerene na sprečavanje i suzbijanje svih oblika uzgoja, proizvodnje i prodaje droge.

“Također, potrebno je da kriminalistička djelatnost bude usmjerena i na otkrivanje digitalnih narko tržišta opojnih droga koja se sve više koriste za distribuciju opojnih droga, gdje je u posljednje vrijeme posebno izražena rastuća popularnost platformi društvenih medija za kupovinu opojnih droga”, navodi se u strategiji.

Sljedeća strateška mjera je jačanje i širenje istražnih kapaciteta, dok je naredna strateška mjera osiguranje učinkovite kaznene politike.

“Cilj ove mjere je da osigura da su policijske i tužilačke aktivnosti i resursi primarno usmjereni na otkrivanje počinitelja koji neovlašteno stavljaju u promet opojne droge te omogućavaju drugima konzumiranje opojnih droga. Provedba ove strateške mjere predviđa najprije iniciranje izmjena i dopuna krivičnog zakonodavstva u cilju dekriminalizacije posjedovanja opojnih droga za vlastite potrebe. Osobe koje posjeduju opojne droge do određene količine bez namjere njihovog stavljanja u promet odgovarale bi prekršajno te se mogu propisati administrativne sankcije kao što su: novčana kazna, oduzimanje vozačke ili dozvole za oružje, liječenje i rehabilitacija. Na ovaj način bi se značajno rasteretio krivičnopravni sistem i izbjeglo uvođenje osoba, posebno maloljetnih, u krivičnopravni sistem koji uključuje negativne posljedice u smislu njihove stigmatizacije i inkluzije u društvo. Uklanjanje krivičnopravnih sankcija i prateće stigmatizacije, omogućilo bi osobama koje konzumiraju opojne droge da i same potraže pomoć u liječenju i rehabilitaciji. Finansijska sredstva koja bi se uštedila uslijed neprovođenja krivičnih postupaka, mogla bi se koristiti za provođenje programa rane intervencije, ciljanih terapeutskih tretmana prema povremenim korisnicima, liječenje ovisnika i njihove rehabilitacije, kao i programa smanjenja štete”, piše u strategiji.

Proširiti listu opojnih droga

Provedba ove strateške mjere predviđa i podnošenje inicijative za uvrštavanje novih vrsta opojnih droga u listu opojnih droga na razini Bosne i Hercegovine.

“Da se radi o velikoj opasnosti govori činjenica da je Evropski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction -EMCDDA) krajem 2022. godine pratio oko 930 novih psihoaktivnih supstanci, od kojih je 41 prvi put prijavljena u Evropi 2022. godine, a otprilike 400 novih psihoaktivnih supstanci otkriveno je u zapljenama u 2021. godini”, navodi se u tekstu strategije.

Kako se dalje navodi u strategiji, nove opojne droge prodaju se kao supstitucija za produkte kanabisa te stimulanse poput amfetamina ili opioida poput heroina. Evropski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama. EMCDDA u svom godišnjem Izvještaju za 2023. godinu navodi da su rizici po zdravlje novih opojnih droga obično nepoznati, potencijalno izlažući konzumente riziku od ozbiljnog ili čak smrtonosnog trovanja ili drugih zdravstvenih problema. Također se navodi da je stavljanje novih opojnih droga na listu kontroliranih supstanci u Evropi i zemljama koje nisu članice Evropske unije doprinijelo smanjenju broja novih derivata nekih opojnih droga, kao što je fentanil.

U konačnici, ovom strateškom mjerom predviđa se i iniciranje uspostave posebnog tužilačkog odjela za kriminalitet zloupotrebe opojnih droga ili određivanje tužitelja koji će u svom radu biti isključivo fokusirani na ovu vrstu kriminaliteta. Navedeno bi omogućilo efikasniju posvećenost procesuiranju počinitelja koji vrše krivična djela u vezi sa zloupotrebom opojnih droga, a posebno neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga. Također, ovim bi se osigurala bolja koordiniranost i saradnja sa policijskim službenicima u istraživanju i dokazivanju ove vrste krivičnih djela.

Inače, ova strategija još podrazumijeva sprečavanje korištenja opojnih droga i podizanje svijesti o štetnim učincima zloupotrebe opojnih droga, jačanje usluga liječenja, rehabilitacije i socijalne integracije te koordinacija, komunikacija, praćenje i evaluacija.

Cjelokupnu i detaljnu strategiju i akcioni plan možete pogledati na zvaničnoj stranici MUP-a KS.

Klix.ba