Evropa nije željela rat s Iranom, zbog Trampa trpi ozbiljne posljedice

Krajem februara, najavljujući rat, američki predsjednik Donald Tramp poručio je iranskom narodu: “Kada mi završimo, preuzmite svoju vladu. Bit će vaša da je preuzmete.” Sedmicama kasnije, sličnu poruku šalje i Evropi, koja se suočava s novim energetskim šokom nakon što je Iran praktično zatvorio Hormuški moreuz, kroz koji prolazi petina svjetske nafte. Tramp sada od evropskih saveznika, s kojima se nije konsultovao prije pokretanja rata, traži da sami rješavaju njegove posljedice, piše CNN.

– Idite u moreuz i jednostavno ga uzmite, zaštitite ga, koristite ga za sebe. Moraju ga zgrabiti i cijeniti. Mogli bi to učiniti tako lako. Mi ćemo pomoći, ali oni bi trebali preuzeti vodstvo u zaštiti nafte o kojoj toliko ovise – rekao je Tramp u srijedu navečer.

Iako je Trampov govor bio pun nedosljednosti – istovremeno je pozvao Evropu da “skupi malo zakašnjele hrabrosti” i silom osigura moreuz, a zatim ustvrdio kako će se plovni put “prirodno otvoriti” nakon rata – njegova ključna poruka bila je jasna: održavanje Hormuškog moreuza otvorenim nije posao Amerike.

“Mi smo razbili, vi ste vlasnici”

Trampov pokušaj prebacivanja odgovornosti ukazuje na novu doktrinu američke politike na Bliskom istoku, smatra Ričard Has (Richard Haass), predsjednik emeritus Vijeća za vanjske odnose. Prema njegovim riječima, Tramp je preokrenuo staro pravilo “ko slomi, taj i plaća” i sada evropskim saveznicima poručuje: “Mi smo razbili, ali vi ste vlasnici.”

Takav stav doveo je Evropu u nezavidan položaj. Tramp se nije konsultovao sa svojim evropskim i NATO saveznicima prije pokretanja rata, ali sada traži da oni preuzmu odgovornost za saniranje posljedica.

– Postojao je način da se naši NATO saveznici uključe u raspravu o tome kako pojačati pritisak na Iran. Predsjednik je odlučio ne učiniti ništa od toga – rekao je za CNN Ivo Dalder (Ivo Daalder), bivši američki ambasador pri NATO-u.

– Odlučio je započeti rat bez razgovora s Kongresom, bez razgovora s američkim narodom i bez razgovora s našim saveznicima – kazao je Dalder. 

– I sada, tridesetak dana kasnije, mora birati između eskalacije i ulaska u beskonačan rat ili, iskreno, povlačenja – dodao je.

Prijetnja jedinstvu

Čak i ako Tramp pronađe način da proglasi pobjedu i povuče se iz rata, Evropa će ostati suočena s dvije ozbiljne posljedice. Prva, i najhitnija, jeste energetski šok izazvan zatvaranjem Hormuškog moreuza. Evropa se tek djelimično oporavila od prethodne energetske krize uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine i teškim procesom odvikavanja od ruskih energenata.

Briselski think-tank Bruegel upozorio je da bi, zbog velike ovisnosti Evropske unije o uvozu plina, računi za energiju mogli naglo porasti dok se zemlje takmiče za alternativne izvore, uključujući i one iz SAD-a.

Dugotrajna energetska kriza mogla bi natjerati pojedine države da preispitaju odluku EU o prestanku kupovine ruskih fosilnih goriva. Iako većina članica više ne kupuje rusku naftu, blok i dalje uvozi ruski plin, čiji je potpuni prekid planiran za novembar 2027. godine. Novi energetski šok mogao bi testirati tu odlučnost.

Belgijski premijer Bart De Vever (Bart De Wever) prošlog mjeseca pozvao je na normalizaciju odnosa s Rusijom radi pristupa jeftinijoj energiji. Iako je bio kritikovan, čak i od članova vlastite vlade, takvi pozivi mogli bi postati sve glasniji ako moreuz ostane zatvoren.

Urušavanje povjerenja u NATO

Druga posljedica Trampovog stava “mi smo razbili, vi ste vlasnici” još je dublja. Predsjednik je izrazio nezadovoljstvo jer američki saveznici – koji se nisu složili s ratom i smatrali su ga nezakonitim – nisu požurili pomoći SAD-u. U intervjuima objavljenim u srijedu, Tramp je nagovijestio da razmatra povlačenje SAD-a iz NATO-a zbog, kako je rekao, slabog odgovora saveza na rat s Iranom.

– Nisu se pokazali kao prijatelji kad smo ih trebali. Nikada nismo mnogo tražili od njih… to je jednosmjerna ulica – rekao je Tramp. 

Iako postoje pravne i ustavne prepreke jednostranom povlačenju SAD-a iz NATO-a, šteta je već učinjena, smatra Dalder.

– Vojni savezi u svojoj suštini počivaju na povjerenju: na uvjerenju da će vam, ako budete napadnuti, saveznici priteći u pomoć – naveo je. 

– Teško je zamisliti kako bi ijedna evropska zemlja sada mogla ili htjela vjerovati da će joj Sjedinjene Američke Države priskočiti u odbranu. Možda se mogu nadati, ali na to ne mogu računati.

Evropa traži vlastiti put

Iako svaka nova Trampova izjava izaziva potrese među saveznicima, analitičari smatraju da je Evropa poruku shvatila ranije. Nakon početnog prilagođavanja tokom prve godine njegovog mandata, evropski lideri sada pokazuju spremnost na veći otpor.

Velik dio povjerenja dodatno je narušen nakon Trampovih prijetnji u januaru da će anektirati Grenland, autonomni dio Danske, čime je otvorena nezamisliva mogućnost sukoba unutar NATO-a.

Shvativši da SAD više nije pouzdan partner, Evropa sada radi na smanjenju zavisnosti. Paralelno s razvojem vlastite odbrambene industrije kako bi smanjila oslanjanje na američko oružje, ubrzava i prelazak na obnovljive izvore energije kako bi smanjila ovisnost o fosilnim gorivima.

Evropa je ranije bila zbunjena Trampovim porukama da neće “biti uz SAD” kada to bude potrebno. Sada, kada jasno poručuje da SAD neće “biti uz svoje saveznike”, evropske države nastoje osigurati da takav scenarij ima što manje posljedica.