Gejts i 12 direktora: Sastanak koji bi mogao da spasi svijet

Milijarder-filantrop, radi sa WHO, farmaceutskim kompanijama i neprofitnim organizacijama u borbi protiv koronavirusa i na imunizaciji najsiromašnijih zemalja. Da li će uspjeti u tome?

Šef jednog od najvećih proizvođača vakcine na svijetu imao je problem. Adaru Punavali, izvršnom direktoru indijskog Serum instituta bilo je potrebno 850 miliona dolara za sve – od epruveta do posuda, kako bi počeo proizvodnju doza vakcine protiv koronavirusa za siromašne.

Pundavali je procijenio da može riskirati sa 300 miliona dolara firminog novca, ali mu je i dalje falilo pola miliona. Odlučio je da se obrati penzionisanom direktoru softverske kompanije iz Sijetla.

Bil Gejts (Bill Gates), osnivač „Microsofta“ i filantrop potrošio je milijarde dolara kako bi pomogao vakcinaciju djece u zemljama u razvoju, blisko sarađujući sa farmaceutima iz cijelog svijeta, uključujući Punavalu kome je krajem ljeta obećao da će preko svoje fondacije dati 150 miliona dolara garancije, kako bi indijska farmaceutska fabrika nastavila sa proizvodnjom. Do septembra, ta cifra je udvostručena.

Sve to je, piše „New York Times“, dio napora vrijednih 11 milijardi dolara kako bi se vakcina protiv koronavirusa distribuirala u preko 150 zemalja. Inicijativa se mahom finansira javnim sredstvima, ali je ideja dve neprofitne organizacije koje je Gejts pokrenuo i finansirao. Gejtsova fondacija je i jedan od najvećih donatora Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), prenosi Nova RS.

Bit će teško osigurati neophodne milijarde doza

Gejts, treći najbogatiji čovjek na svijetu, sebe i svoju 50 milijardi dolara vrijednu fondaciju doživljava kao ekipu spremu da preuzme centralnu ulogu u borbi protiv korone, oslanjajući se na veze i infrastrukturu koju su gradili dvije decenije.

– Znamo kako da sarađujemo sa vladama, znamo kako da sarađujemo sa farmaceutskim kompanijama, razmislili smo dobro o ovome – rekao je Gejts.

Dok prve vakcine protiv korone čekaju na odobrenje, imunizacija većeg dijela svjetske populacije postala je goruće pitanje, a uspjeh vakcinacije i dalje je neizvestan.

Do sada je prikupljeno svega 3,6 milijardi dolara za istraživanje, proizvodnju i distribuciju vakcine siromašnim zemljama. Tri kompanije su obećale da će isporučiti vakcine, ali se za sada ne zna da li će ijedna vakcina biti efikasna.

Isto tako, bit će teško osigurati neophodne milijarde doza vakcine, koje će biti jeftine i koje će stići na vrijeme, jer su SAD i druge bogate zemlje sa farmaceutskim kompanijama već dogovorile imunizaciju svojih građana.

Gejts je organizirao online sastanke sa šefovima farmaceutskih kompanija. Tražio je podršku svjetskih lidera. Za samo sedmicu dana on i njegova supruga Melinda razgovarali su sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom (Emmanuel Macron), njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lejen (Leyen) i saudijskim princom Muhamedom bin Sajedom.

U Vašingtonu, Gejts se često konsultira sa vodećim američkim epidemiologom dr. Entonijem Faučijem.

Ako inicijativa, koju Gejts finansira i promoviše, uspije da zaštiti siromašne od virusa koji je već ubio više od 1,3 miliona ljudi, ona će potvrditi strategije koje Gejts promovira u svom radu i kroz podršku farmaceutskim kompanijama. Ukoliko propadne, pozivi na radikalniji pristup postat će još glasniji i učestaliji.

Odustati od uobičajene prakse

U vrijeme pandemije, neki zdravstveni zvaničnici su tvrdili da proizvođači vakcine, koji su neočekivano dobili mnogo para od vlada, treba natjerati da dijele svoju tehnologiju, podatke i znanje kako bi se proizvodni kapaciteti maksimalno iskoristili. Indija i Južna Afrika traže da se, kada je riječ o koroni, suspendira pravo na intelektualnu svojinu.

Južnoafrički ministar zdravlja Zveli Lorens Mkhize kaže da u trenutku krize uobičajene prakse ne važe.

– Mora postojati širi razgovor o tome šta je najbolje za čovječanstvo – rekao je on.

Na osnovu postojećeg plana o vakcinaciji, siromašne zemlje će do kraja godine dobiti doze vakcine dovoljne za imunizaciju 20 posto populacije. Prema nekim projekcijama, vakcina neće biti dovoljno da pokriju cijeli svijet do 2024.

– Posljedica dugogodišnje Gejtsove strategije je pristajanje na korporativnu kontrolu zaliha. U pandemiji, to predstavlja ozbiljan problem – rekao je Bruk Bejker, profesor prava i analitičar.

U međuvremenu, zvaničnici iz nekih zemalja koje učestvuju u inicijativi žale se da ih do skora nisu ni konsultirali.

– Pritiskaju nas kako bismo platili. Nemamo izbor koju ćemo vakcinu da uzmemo, već moramo da pristanemo na ono što nam nametnu – rekao je ekvadorski ministar zdravlja Huan Karlos Cevalos.

Teorije zavjere

Gejtsova medijska eksponiranost u kampanji predstavljanja inicijative, dovela je do toga da postane meta teorija zavjere koje bi mogle potkopati napore da se vakcina distribuira.

Teoretičari zavjere tvrde da je Gejtsova vakcina ubila hiljade djece u Africi i Indiji, da je testiranje vakcine zapravo Gejtsov pokušaj depopulizacije svijeta, a ima i mnogo onih koji misle da je vakcina zapravo alibi za čipovanje ljudi.

Gejtsa to ne dotiče.

– Nikada nisam čuo Bila ili Melindu da su rekli da će da batale sve to i rade na nečem drugom – rekao je milijarder Voren Bafet (Warren Buffett) koji je Gejts fondaciji dao 31 milijardu dolara za razvoj vakcine.

– Moramo da nađemo rješenje za teške probleme – dodao je on.

Kada se novi virus proširio sa pijace u Vuhanu na cijeli svijet, Gejts je u februaru okupio svoj tim i poručio im “šifra crveno”.

Dvije sedmice kasnije, dr. Set Berkli, šef filantropske oganizacije za imunizaciju Gavi, koju Gejts finansira, doletio je u Sijetl i sa Gejtsom razmotrio kako distribuirati vakcinu protiv Covida-19 siromašnim zemljama.

Dva dana nakon što je WHO proglasila pandemiju, Gejts je održao online sastanak sa 12 vodećih farmaceutskih direktora, uključujući direktore kompanija Pfizer i „Johnson&Johnson“ koje trenutno rade na razvoju vakcine.

Gejts se zainteresirao za imunizaciju krajem 1990ih kada je Microsoft bio uvučen u korupcionaški skandal, a Gejts prozvan lopovom. Vakcine su uključivale korištenje nove tehnologije, što je njegova specijalnost. Njihov uticaj se može izmjeriti – jeftine doze mogu da zaštite stotine miliona ljudi.

Mnoge farmaceutske kompanije tada su prestale da proizvode vakcine jer su bile neprofitabilne, ali je Gejts na ovaj način stvorio novi poslovni model koji je podrazumijevao pozajmice, garancije i inicijative proizvođačima u zemljama u razvoju, što je sve dovelo do bolje imunizacije i vakcinacije.

Ne slažu se sa prioritetima

Gejtsova fondacija potrošila je više od 16 milijardi dolara na programe vakcinacije, a četvrtina toga je otišla Gaviju. Globalnom fondu za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije dato je 2,25 milijardi dolara.

Sa 100 miliona dolara, Gejts je stvorio Koaliciju za epidemiološke inovacije i pripremljenost koja radi na proizvodnji ljekova i eksperimentalnih vakcina. Fondacija također finansira istraživače i investira direktno u farmaceutske kompanije. Jedna od njih je i njemački BioNTech koji sa Pfizerom radi na vakcini protiv korone koja je 95 posto efikasna i već je podnijet zahjtev za hitno odobrenje.

Neki medicinski radnici ne slažu se sa Gejtsovim prioritetima i vjeruju da je trebalo da ulaže direktno u zdravstvene sisteme. Drugi smatraju da je opasno da pojedinac ima toliko uticaja. Pa ipak, rijetki su oni koji su direktno kritizirlai njegovu fondaciju iz straha da ne izgube njihovu podršku.

U to vrijeme, WHO je bio podijeljen po frakcijama, a Gejts je bio frustriran rigidnom birokratijom svjetske zdravstvene organizacije i njihovim zaziranjem od saradnje sa privatnim sektorom.

Neki u WHO-u su brinuli zbog sve jačeg Gejtsovog uticaja u organizaciji, zbog čega je 2007. Gejts osnovao institut koji je bio rival WHO-u.

Danas su fondacija i WHO puni uzajamnog poštovanja, a Gejtsova fondacija je drugi najveći donator agencije.

Gejts je u martu pozvao farmaceutske kompanije da sarađuju, razmjenjuju iskustva, pa čak i podijele odgovornost oko proizvodnje.

Gejtsova fondacija u kojoj rade bivši farmaceutski šefovi i stručnjaci, pomogla je da se sredstva usmjere u biotehnologije i testiranje vakcine kako bi ona što prije bila razvijena i odgovarajuća za zemlje u razvoju.

Avaz