Portal 072info

Godina iza nas: Protesti, prirodne nesreće, recesija

Države jugoistočne Evrope popularno zvane područje Zapadnog Balkana 2014. godine obilježila je recesija i teška finansijska kriza praćena budžetskim deficitom, protesti brojnih kategorija stanovništva, ali i prirodne katastrofe, piše Anadolu Agency.

Na području Bosne i Hercegovine i Srbije, te u nešto manjoj mjeri Hrvatske, u maju su se desile katastrofalne poplave kakve nisu zabilježene u posljednjih stotinu godina. Bosna i Hercegovina je pretrpjela ogromne štete, posebno na području Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona.

Poplave u BiH, Srbiji, Hrvatskoj…

Prema podacima Vijeća ministara BiH, oko 950.000 ljudi u Bosni i Hercegovini moralo je napustiti svoje domove zbog poplava, dok je oko 1,5 miliona ljudi pogođeno tom elementarnom nepogodom. Poplave i druge nepogode pogodile 60 opština u BiH, a velika oštećenja evidentirana su na putnim komunikacijama i željezničkoj infrastrukturi, koji su uz domaćinstva najviše stradali. Prema procjenama, ukupne štete nastale usljed poplava iznose 3,98 milijardi KM, odnosno 2,04 milijardi eura.

Usljed poplava u svim sektorima u Srbiji pričinjene su štete koje iznosenajmanje 1,5 milijardi eura. Taj iznos se odnosi na sve sektore, uključujući kuće, obrazovne ustanove, cestovnu infrastrukturu, željeznicu, proizvodni sektor, poljoprivredna dobra. U poplavama u Srbiji potpuno je uništeno 485 kuća, a veliki broj je pretrpio znatna oštećenja. Zbog poplava najmanje 12.000 hektara obradivog zemljišta nije se moglo koristiti cijelu jednu poljoprivrednu sezonu.

U katastrofalnim poplavama koje su u maju pogodile Srbiju poginulo je 57 osoba, 23 su se utopile, a evakusano je 31.879 građana.

Na Donatorskoj konferenciji u Bruxellesu sredinom jula za otklanjanje posljedica poplava u BiH i Srbiji pod motom Obnavljamo zajedno u kojem su zemlje pojedinačno iznosile svoje doprinose, BiH je obećano 809 miliona eura, a Srbiji 995,2 miliona eura. Ukupno na donatorskoj konferenciji prikupljeno je 1,846 milijardi eura.

Potrebe BiH nakon katastrofalnih poplava iskazane su u iznosu od 650 miliona eura, dok je Srbija izrazila potrebu od 800 miliona eura. Štete od katastrofalne poplave samo na području županjske Posavine u Hrvatskoj dostigle su 200 miliona eura.

Poginuli rudari, masovni protesti građana…

U rudarskoj nesreći u rudniku Raspotočje u Zenici, početkom septembra poginulo je petero rudara. Rudari su poginuli nakon gorskog udara koja se desio na dubini od 200 metara.

U februaru su u Bosni i Hercegovini održani masovni protesti građana, što je rezultiralo ostavkama vlada u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Unsko-sanskom i Sarajevskom kantonu, ali je do izbora nove vlade došlo jedino u Tuzli. Ostale su ostale u tehničkom mandatu do općih izbora u oktobru 2014. godine, a na pozicijama su još uvijek jer niti u jednom kantonu u bh. entitetu Federacija BiH nisu izabrane nove.

Isto je i sa Vijećem ministara BiH i Vladom bh. entiteta FBiH koje su i dalje u tehničkom mandatu, jer nisu izabrani njihovi nasljednici.

Ono što je okarakterisalo februarske proteste u Bosni i Hercegovini bilo je paljenje zgrade Predsjedništva BiH, ali i zgrada, sjedišta kantonalnih vlada u Sarajevskom i Tuzlanskom, te Hercegovačko-neretvanskom kantonu, dok su one u Zeničko-dobojskom i Unsko-sanskom teško oštećene.

U Makedoniji su u decembru održani antivladini protesti zbog prijedloga zakona kojim je predviđeno da svi honorarni radnici od 1. januara 2015. godine plaćaju doprinose u iznosu od 35 odsto, kao i stalno zaposleni. Na ulicama glavnog grada Makedonije protestovalo je i više hiljada studenata zbog najave uvođenja državnog ispita u visoko obrazovanje, a u više gradova širom Makedonije Albanci su u više navrata protestovali nezadovoljni presudom kojom su šestorica njihovih sugrađana osuđena na doživotnu kaznu zatvora za ubistvo petorice mladih Makedonaca.

Zgrada makedonske vlade bila je, također, meta napada nepoznatih počinilaca.

I u Albaniji su u više navrata održani protesti predvođeni opozicijom pod navodima da premijer Edi Rama nije ispunio obećanja data u predizbornoj kampanji. Obećanja se odnose na besplatnu legalizaciju, otvaranje 300 hiljada radnih mjesta, ukidanje PDV za račun za struju, besplatno liječenje i smanjenje poreza.

Početkom decembra najava iz Rusije da će obustaviti projekat Južni tok sa razočarenjem je dočekana u Srbiji. Srbija je iz budžeta za 2013. godinu za projekat Južni tok planirala 75 miliona eura, a isto toliko su sredstva koja su obezbijeđena od Gazproma.

Vlasti u Srbiji bile su obezbijedile i sredstva za eksproprijaciju zemljišta potrebnog za izgradnju gasovoda Južni tok u iznosu od 24 miliona eura. Ovim je u Srbiji propala investicija procijenjena na 1,7 milijardi eura.

Albaniji status kandidata za EU, Šešelj u Beogradu

Nakon 68 godina u novembru je u posjeti Beogradu boravio albanski premijer Edi Rama, a u decembru je u glavnom gradu Srbije održan je Treći Summit Kine i 16 zemalja centralne i istočne Evrope (CEE). Poseta Li Keqianga Beogradu je bila prva posjeta jednog kineskog premijera glavnom gradu Srbije nakon 28 godina.

Sredinom oktobra u Beogradu je boravio i predsjednik Rusije Vladimir Putin i to povodom proslave 70. godina od oslobođenja glavnog grada Srbije u Drugom svjetskom ratu, oktobra 1944. godine.

Vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj, pritvorenik Haškoga suda (ICTY) zbog optužbi za ratne zločine, privremeno je početkom novembra zbog liječenja oslobođen pod uvjetom da ne dolazi u kontakt sa svjedocima ili žrtvama te da se vrati na sud nakon što ga se pozove. Zbog svojih poruka na organizovanim mitinzima i istupa u javnosti, hrvatske vlasti su zatražile od Haškog tribunala njegovo vraćanje u Sheveningen.

Skupština Srbije usvojila je budžet za 2015. koji predviđa prihode od oko 7,6 milijarda eura, a rashode od 8,9 milijarda, uz deficit od 1,3 milijarde eura.

Prva međuvladina konferencija opristupnim pregovorima Srbije sa Evropskom komisijom održana je u januaru 2014. godine, a na osnovu odluke Evropskog vijeća koje je polovinom 2013. godine odlučilo da otvori pregovore o pristupanju Srbije EU.

U junu Evropska komisija je Albaniji dodijelila status kandidata, nakon pet godina od podnesene aplikacije (2009. godine). U posjeti Albaniji u septembru je boravio i papa Franjo.

Nakon 22 godine na Dan Evrope, 9. maja, u Sarajevu je otvorena obnovljena zgrada Vijećnice.  Vijećnica je zapaljena 25. augusta 1992. i tada je uništeno blizu dva miliona knjiga.

U Bosni i Hercegovini i Srbiji tokom cijele 2014. godine održano je niz manifestacija posvećenih obilježavanju 100. godina od Prvog svjetskog ili Velikog rata.

Krajem augusta nastavljeni su razgovori u Berlinu, a početkom novembra rezultirali su pismom ministra vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke, Phillipa Hammonda i Franka-Waltera Steinmeiera, aktivnosti poznatijih kao britansko-njemačka inicijativa kojom je predložen novi pristup za BiH kako bi se deblokirao proces evropskih integracija.

Glavna kočnica na putu BiH ka EU je neprovođenje presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga kojom se traži izmjena Ustava, a 22. decembra navršilo se pet godina od njenog donošenja. Novi pristup podrazumijeva primat u rješavanju ekonomsko-socijalnih pitanja, a izmjene Ustava BiH ostavlja u drugom planu.  

Izbori u BiH na Kosovu i Hrvatskoj

Opšti izbori održani su u Bosni i Hercegovini u oktobru, gdje osim u bh. entitetu RS, uspostava niti jednog nivoa izvršne vlasti još uvijek nije okončana.

Početkom decembra Kosovo je dobilo novu vladu i to nakon šest mjeseci od prijevremenih parlamentarnih izbora koji su održani 8. juna. Ustavni sud Kosova u julu je suspendovao odluku kosovske skupštine o izboru Ise Mustafe za predsjednika parlamenta. Postupak je ponovljen, a Mustafa je umjesto na čelo skupštine izabran za premijera Kosova.

Predsjednički izbori u posljednjim danima 2014. godine bit će još jedan događaj koji će, kad je riječ o regionu, obilježiti tu godinu.

Radiosarajevo.ba

Podijelite članak

Zapratite 072info na Instagramu! 

KLIKNI OVDJE

Holler Box