radnici
AUTOR: H.D.
DATUM: lis 7, 2021 @ 11:00
KATEGORIJA: BiH / Izdvojeno / Vijesti
FIXGEHALT

Plata uopšte nije problem. Lako bih se ja dogovorio oko visine naknade za rad, samo da neko hoće da radi – kaže za Srpskainfo Goran Mitrović, vlasnik firme „Gold – MG“ iz Donjeg Žabara.

Kaže da je na sve moguće načine pokušao da nađe radnike, ali sve je, kako kaže, bilo uzalud.

Zbog toga se odlučio da pokuša angažovati radnu snagu iz inostranstva. Upravo je ova firma, koja se bavi poljoprivredom, jedna od nekoliko iz Republike Srpske koja je dobila odobrenje za zapošljavanje stranaca.

– Imamo stotinak radnika, a stalno imamo potrebu za još deset do 15 radnika, i po broju i kvalitetu na poslovima ratarstva, stočarstva i vozača. Recimo, imamo 20 traktora, a samo četiri – pet traktorista – objašnjava Mitrović.

Kako kaže, u Posavini više nema naroda.

– Svi su otišli. Nema nikoga. U opštini Donji Žabar je zaposleno tri puta više ljudi nego što ima radno sposobnih u opštini. Radnici su iz susjednih opština, uključujući i Federaciju BiH – kaže Mitrović.

On tvrdi da njegovu firmu radnici ne napuštaju, već da je proširio proizvodnju zbog čega ima veći obim posla.

– Nisu to ni teški fizički poslovi. Godinama je narod odlazio zbog malih plata i manjka posla i sad smo došli do toga da nemamo radnika – iskren je Mitrović.

Po podacima koje smo dobili od Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u Republici Srpskoj je u prvoj polovini godine izdato 472 radne dozvole za zapošljavanje stranaca. Najviše dozvola izdato je za radnike u građevinarstvu – 110.

Kako Srpskainfo saznaje u Privrednoj komori RS, strani građevinci su mahom iz Turske i Bangladeša.

– Razlozi su višestruki, ali ključno je da se, usljed povećanog obima poslovne aktivnosti nedostajući dio radne snage mora nadomjestiti radnicima iz uvoza. Građevinski radnici kako iz Republike Srpske, tako i iz okruženja, u velikoj mjeri odlaze prema zemljama EU, tako da bi ovaj problem mogao biti još izraženiji u budućem periodu. Zato treba razmišljati o eventualnim olakšicama u procesu dobijanja radnih dozvola za radnu snagu koja bi nadomestila nedostajuću jer je ovaj proces dosta komplikovan – kaže za Srpskainfo Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva u Privrednoj komori RS.

Naglašava da je radna snaga, koja trenutno izvodi radove na objektima kako visoko tako i niskogradnje, većinom iz Turske, Bangladeša i drugih zemalja, te da je ovaj broj za sada prilično zanemarljiv i pojedinačno izražen.

– Ali privreda uveliko ima potrebe za ozbiljnijim angažmanom stranih radnika i mi jednostavno moramo početi uvoziti radnu snagu kako bismo na adekvatan način odgovorili potrebama tržišta Republike Srpske – poruka je iz Privredne komore RS.

Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno- komunalnih poslova, za Srpskainfo kaže da u onim firmama gdje postoje sindikalne organizacije nema stranih radnika.

– Mislim da je to kod onih poslodavaca gdje ima dosta rada na crno. Sama činjenica da uvozimo radnike govori o tome da smo svoje ljude toliko obezvrijedili i da su morali da odu negdje drugo trbuhom za kruhom. A pretpostavljam da su ti radnici koji su došli ovde da rade, nažalost, dosta jeftina radna snaga, kao što su naši kada odu negdje vani. Ne vjerujem da će iko ići od svoje kuće da bi radio za istu platu ili manje – ističe Vrabičićeva.

Ona smatra da su za ovakvo stanje na tržištu rada najviše doprinijeli sami poslodavci.

– Ljudi više ne mogu da rade po deset – 12 sati, a da od plate ne mogu da prehrane porodice. Logično je da se dignu i da odu da rade vani. Zato sada nadomještaju radnu snagu – navodi ona.

Zvanična prosječna plata u građevinarstvu je znatno ispod prosjeka i iznosi 744 KM.

– Svi znaju da u ovoj oblasti cvjeta siva ekonomija i da se isplaćuju minimalne plate na koje se plaćaju porezi i doprinosi, a ostalo ide na ruke, na crno – upozorava Vrabičićeva.

Najviše radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana dato je još poslodavcima iz oblasti trgovine, prerađivačke industrije i vađenje ruda i kamena.

LIDER