23727C48 A0E1 48E6 9AF9 D67BAA84952B
AUTOR: P.D.
DATUM: stu 3, 2021 @ 19:45
KATEGORIJA: BiH / Izdvojeno / Vijesti
FIXGEHALT

Iskreno mi nije jasno da se toliko stvaraju političke tenzije, a da niko ne govori o građanima, jednim, drugim, trećim i ostalima. A to nas sve pogađa, kaže u razgovoru za Radiosarajevo.ba ekonomijski analitičar Faruk Hadžić komentirajući divljanje cijena na koje se ovih dana žali sve veći broj građana.

NER FIT

Rastu bukvalno cijene u svim sektorima, a posebno u sektoru prehrane.

“U septembru bilo povećanje cijena hrane od sedam posto, što je prilično visoko”, priča Hadžić.

Objašnjava postoji nekoliko različitih faktora koje treba uzeti u obzir.

Tekst se nastavlja nakon reklame

“Prva dimenzija jeste da je ovaj rast cijena kojem svjedočimo u zadnje vrijeme ustvari uvezen iz inozemstva. To nije nešto što je nastalo printanjem novca u BiH, pa da imamo inflaciju na taj način. To je uvezena inflacija zbog pandemije COVID-19, jer su druge zemlje širom svijeta printale velike količine novca, čak i davale ljudima. U početku ljudi nisu mogli da troše taj novac. Ako ne možete ići u restoran, ne možete putovati avionima…, niste imali kada potrošiti taj novac. Kasnije kada prestao prvi pandemijski udar, ljudi su krenuli s masovnom potrošnjom. Imali su novca koji su zaradili, a i ono što im je dato. To je izazvalo jaču potražnju, a lanci ponude nisu mogli u kratkom roku odgovoriti na takav rast potražnje”, objašnjava sagovornik Radiosarajevo.ba neke od uzroka ove pojave kod nas.

Energetska kriza i prijenos poskupljenja

U međuvremenu, dodaje, došlo je do energetske krize i rasta cijene energenta koji je, također, pogodio Europu.

“To je dovelo do spleta okolnosti da imamo takav rast cijena koji se prenio u Bosnu i Hercegovinu”, pojasnio je.

Međutim, prema njegovim riječima,”država nije na pravi način odgovorila ovome rastućem problemu”.

“To je sada povezano s jednom trećom stvari, dakle, da naša statistika ne prepoznaje inflaciju koja se sada dešava na tržištu. Mi imamo problem zakašnjele statistike, zakašnjelih informacija. Imamo očiti indeks rasta cijena (Consumer Price Index) u BiH. On uzima 619 različitih proizvoda i prati njihova kretanja. Po tom indeksu u prošloj godini smo imali deflaciju, dakle, pad cijena, a u ovoj godini imamo inflaciju ispod dva posto. Dva posto inflacije je fantastično. To je razvojna inflacija u normalnim oblostima. Čak je i poželjna je potiče produktivnost, ekonomiju…”, govori Hadžić.

U čemu je onda problem?

Međutim, ovaj indeks nam mnogo toga ne govori, jer ima veliki broj proizvoda koje uključuje.

“Međutim, ako uzmete sad sklonost potrošnje stanovništva, generalno ispod prosječne plate, da većinu dohotka trošimo na hranu, prijevoz, energiju, potkategorije ovog indeksa, onda po tim potkategorijama možemo vidjeti da imamo drastičan porast cijena“, dodao je.

S druge strane, postoji i pad cijena u segmentu obuće i odjeće koje se konzumira u manjoj mjeri u odnosu na, recimo, hranu, što, također, statistički gledano, iskrivljuje sliku.

“Zbog takvih potkategorija dolazi do obaranja cijelog indeksa, te se stvara nerealna slika. Prikazuje se da mi nemao inflaciju. Međutim, kao što sam rekao, indeks hrane drastično raste ove godine. Drastično je prerastao vrijednost opšteg indeksa. Opet se vraćamo na problem zakašnjele statistike. Danas kada odete u radnju vidite da je došlo do poskupljenja. Oficijelna statistika će to tek vidjeti u januaru ove godine!? Dakle, djeluje se na osnovu zakašnjelih informacija”, ukazao je Hadžić.

To vlastima daje pogrešne informacije.

“Vi ako danas dođete donosiocu odluka on će reći: “Mi se ne bavimo populizmom, mi se bavimo samo zvaničnim informacijama, od zvaničnih agencija, a ovo što se dešava danas zvanična agencija će prepoznati tek početkom naredne godine. No, da imamo i perfektnu statistiku ne vidim da bi bilo pomaka i da bi donosioci odluka bilo šta uradili jer oni samo kažu “stradat će nam budžet”, a niko ne govori o stradanju građana”, istakao je.

Hitno smanjiti cijene goriva

Bez obzira što je došlo do rata cijena na svjetskom tržištu, prema Hadžiću, rješenja postoje i nije tačno da se ne može ništa uraditi.

“Ono što država može jeste hitno reagirati na cijenu goriva. Ne govorimo o putarinama već isključivo o akcizama koje idu u budžet. Akciza iznosi 0,30 KM za dizel i 0,40 KM za benzin. To država može smanjiti i ukinuti. To je hitna mjera. Mogli bismo imati okvirno cijenu od dvije marke kada bi se ta mjera donijela na državnom nivou. To je prilično bitno u ovom kontekstu povećanja cijena energenta, da bi se na taj način amortizirao udar kod privrednih subjekata”, savjetuje Hadžić.

Jer, kako kaže, privredni subjekti će morati sada plaćati skuplju struju, i to će se opet preliti na građane, te dodatno dovesti do rasta cijena.

Druga mjera, kaže Hadžić, može biti usvajanje zakona koji je u proceduri, a tiče se usklađivanja penzija s rastom namirnica.

“Jer penzioner svoju penziju potroši na hranu. To je nešto što bi moglo pomoći i kratkoročno i dugoročno penzionerima”, naveo je.

Treća stvar koju vlasti po Hadžiću mogu učiniti jeste da smanje poreze i doprinose na plate.

“Meni nema logike da vi radniku koji ima platu od 400 KM uzimate 10 KM poreza na dohodak. Trebalo bi ukinuti porez na dohodak svih plata do 1.000 KM. To može da bude udar na kantone, ali Federacija je nedavno dobila 400 miliona KM od MMF-a. Taj novac se može usmjeriti da se amortizira udar i olakša privredi i radnicima”, zaključio je Hadžić.

LIDER