Hladnoća ne utječe samo na imunitet: Doktorica objasnila šta se mijenja i kako se zaštititi

S dolaskom hladnijeg vremena i sve nižih temperatura, naš organizam prolazi kroz niz promjena. Hladnoća ne utječe samo na osjećaj ugode nego može imati posljedice na imunitet, srce, pluća, kožu i zglobove.

Doktorica opće prakse dr. Claire Agathou, koja radi u londonskoj bolnici Wellington, objasnila je pet ključnih načina na koje niske temperature utječu na ljudsko tijelo. Podijelila je i praktične savjete za očuvanje zdravlja tokom hladnih mjeseci, piše The Independent.

1. Imunološki sistem: Zašto smo zimi češće bolesni?

Hladno vrijeme može pogodovati širenju određenih respiratornih virusa.

“Virusi lakše preživljavaju i cirkuliraju na hladnom i suhom zraku, a mi provodimo više vremena u zatvorenim prostorima, što povećava bliski kontakt i prijenos zaraze”, objašnjava Agathou.

Hladan zrak može utjecati i na prirodne odbrambene mehanizme u nosu.

“Hladan zrak također može oslabiti obrambene mehanizme u nosu jer usporava kretanje sluzi i sitnih dlačica, takozvanih cilija, koje hvataju viruse”, kaže doktorica.

Dodaje da nagli pad temperature može povećati nivo hormona stresa, što privremeno može utjecati na imunološki odgovor.

Sve to, zajedno s češćim boravkom u zatvorenim prostorima, doprinosi većoj učestalosti prehlade, gripe i drugih respiratornih infekcija tokom zime.

2. Srce i krvni pritisak: Hladnoća dodatno opterećuje organizam

Niske temperature mogu utjecati na rad srca i krvnih žila.

“Hladnoća uzrokuje vazokonstrikciju, odnosno sužavanje krvnih žila, posebno u rukama, stopalima i koži, a to može povisiti krvni tlak i ubrzati rad srca”, objašnjava Agathou.

Riječ je o prirodnoj reakciji organizma kojom se nastoji smanjiti gubitak tjelesne topline.

Međutim, sužavanje krvnih žila može povećati opterećenje srca.

Na ove promjene posebno trebaju obratiti pažnju osobe koje su preboljele srčani udar, imaju povišen krvni pritisak, bolesti srca ili dijabetes, kao i pušači.

3. Pluća i disajni putevi: Hladan zrak može izazvati kašalj i otežano disanje

Hladan i suh zrak može nadražiti disajne puteve, posebno kod osoba koje već imaju respiratorne probleme.

“Hladan i suh zrak može nadražiti dišne putove i izazvati bronhospazam, što je iznenadno stezanje mišića dišnih putova. Zbog toga se može javiti osjećaj pritiska u prsima, nedostatak zraka ili napadaji kašlja, pogotovo pri naglom izlasku iz tople prostorije na hladnoću”, navodi Agathou.

Osobe s hroničnim plućnim bolestima, poput astme ili hronične opstruktivne plućne bolesti (HOPB), posebno su osjetljive.

“Njihovi su dišni putovi već u startu upaljeni i suženi pa izlaganje hladnom zraku može izazvati takozvanu hiperreaktivnost dišnih putova”, objašnjava doktorica.

Zbog toga se tokom hladnijih mjeseci kod ovih pacijenata mogu češće javljati kašalj, piskanje u grudima i otežano disanje.

4. Koža: Zašto se zimi javljaju suhoća, svrbež i ekcem?

Zimski uslovi mogu znatno utjecati na stanje kože.

“Zimski uvjeti klasičan su okidač za ekcem”, kaže Agathou.

“Hladan zrak je suh, grijanje u zatvorenim prostorima također isušuje zrak, a ta kombinacija slabi zaštitnu barijeru kože. Posljedica je veći gubitak vlage te pojava nadraženih i upaljenih područja na koži.”

Čak i osobe koje nemaju izražen ekcem tokom zime mogu primijetiti pojačanu suhoću kože, svrbež i iritacije.

Hladnoća je i čest okidač za Raynaudov sindrom, stanje u kojem male krvne žile u prstima ruku i nogu pretjerano reagiraju na niske temperature.

Zbog privremenog sužavanja krvnih žila prsti mogu promijeniti boju, prvo postati bijeli, zatim plavi, a nakon uspostavljanja normalne cirkulacije crveni.

Ove promjene ponekad prate trnci, bol i osjećaj pulsiranja.

5. Bolovi u zglobovima: Zašto se ukočenost pojačava tokom zime?

Mnogi ljudi tokom hladnijih mjeseci osjećaju veću ukočenost mišića i zglobova.

“Ljudi su zimi obično i manje aktivni, a nedostatak kretanja može pojačati bolove u zglobovima, osobito kod artritisa”, upozorava doktorica.

Osobe s osteoartritisom, reumatoidnim artritisom i drugim hroničnim bolnim stanjima često prijavljuju pogoršanje simptoma tokom zime.

Manjak fizičke aktivnosti može dodatno povećati ukočenost, dok hladnoća kod nekih osoba može pojačati osjetljivost na bol.

Ipak, povezanost vremenskih prilika i bolova u zglobovima nije jednaka kod svih ljudi, a istraživanja ne potvrđuju da hladnoća nužno pogoršava samu bolest.

Kako zaštititi zdravlje tokom hladnih dana?

Dr. Agathou preporučuje nekoliko jednostavnih navika koje mogu pomoći organizmu da se lakše prilagodi nižim temperaturama.

Oblačite se slojevito

“Vrlo je važno održavati toplinu i pravilno se slojevito oblačiti. Više tankih slojeva bolje zadržava toplinu od jednog debelog”, savjetuje doktorica.

Posebno je važno zaštititi glavu i ruke, kao i druge izložene dijelove tijela.

Ne zaboravite piti dovoljno vode

Iako tokom zime često osjećamo manju žeđ, organizmu je i dalje potrebna odgovarajuća količina tečnosti.

“Mnogi misle da im u hladnim mjesecima ne treba toliko vode, ali hidratacija je ključna. Tekućina podržava imunitet i razinu energije”, kaže Agathou.

Vodite računa o prehrani

Uravnotežena prehrana tokom zime posebno je važna za očuvanje općeg zdravlja.

Doktorica savjetuje redovne obroke, dovoljno proteina i odgovarajući unos vitamina D.

To ne znači da su suplementi potrebni svima. O njihovoj upotrebi, posebno u većim dozama, najbolje je razgovarati s ljekarom.

Ostanite fizički aktivni

“Kretanje je važno za cirkulaciju, imunitet i protiv ukočenosti zglobova. Ipak, ako imate problema s dišnim sustavom, budite vrlo oprezni s vježbanjem na otvorenom pri ekstremnoj hladnoći i suhom zraku jer bi to moglo pogoršati vaše simptome”, upozorava Agathou.

Čak i lagane šetnje i jednostavne vježbe u zatvorenom prostoru mogu pomoći u održavanju pokretljivosti tokom hladnih mjeseci.

Osobama s astmom i drugim respiratornim bolestima preporučuje se da redovno koriste propisanu terapiju i pri izlasku nose lijekove za brzo ublažavanje simptoma, ako su im propisani.

Doktorica savjetuje i održavanje odgovarajuće temperature u domu, posebno kod starijih osoba, te provjeru preporučenih vakcinacija protiv gripe i COVID-19 kod osoba koje pripadaju rizičnim grupama.

Hladnoća ne djeluje jednako na svakoga, ali odgovarajuća odjeća, pravilna prehrana, dovoljno tečnosti i redovno kretanje mogu pomoći u očuvanju zdravlja tokom zime.