5 24
AUTOR: H.D.
DATUM: lis 27, 2021 @ 15:10
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
FIXGEHALT

Bosna i Hercegovina zemlja je s najvišim nametima na cigarete u Evropi, što pogoduje razvoju crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda. Opterećenje je sada oko 90 posto, što znači da od maloprodajne cijene kutije cigareta na legalnom tržištu 90 posto tog iznosa ide državi, a ostatak distributerima, trgovcima i proizvođačima. Drugim riječima, ako je cijena kutije cigareta 5 maraka, država sebi uzme 4,50 KM.

NER FIT

Veliki pad

Visok nivo poreznog opterećenja zbog akciza doveo je do velikog pada legalnog tržišta i porasta ilegalnog, zbog velike razlike u cijenama na ova dva tržišta. Također, zbog akcizne politike cijene cigareta su znatno više od kupovne moći većine građana, što ih je primoralo da ove proizvode kupuju na sve više rastućem crnom tržištu.

Ipak, i pored činjenice da BiH ima najveće ilegalno tržište duhana i duhanskih prerađevina, postignuti su određeni pomaci, i to prije svega zahvaljujući radu SIPA-e, Granične policije BiH, Uprave za indirektno oporezivanje BiH i entitetskih inspekcija. U prvih devet mjeseci ove godine zapljene cigareta i rezanog duhana su nekoliko puta veće u odnosu na isti period prošle godine, a na tržištu se već vide efekti tih zamjena s obzirom na to da je pad legalnog tržišta koji je bio konstantan zaustavljen, međutim, crno tržište je još najveće u Evropi.

Optimalan nivo

Prema riječima mr. sc.Faruka Hadžića, djelimično suzbijanje crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda dovelo je do vraćanja dijela tog tržišta u legalne tokove. Ipak, da bi država, društvo i građani imali pozitivne efekte suzbijanja šverca duhana, potrebno je uraditi usklađivanje akcizne politike na duhan i vratiti je na optimalni nivo, čime bi se ilegalno tržište značajno smanjilo.

Tekst se nastavlja nakon reklame

– Preduvjet za takvo nešto je smanjenje akciza na duhan i vraćanje na nivo od prije nekoliko godina, čime bi porezni prihodi značajno narasli. Kako bi društvo i država imali pozitivne efekte ovih mjera, potrebno je dio ovog prikupljenog novca od akciza na duhan usmjeriti u liječenje teško oboljelih građana, posebno djece, što je daleko bitnije nego da se taj novac usmjeri u tekuću budžetsku potrošnju bez jasne namjere – kazao je Hadžić.

Naš sagovornik dodaje kako, iako su mnogi akteri svjesni da je ovo ispravno rješenje, političke blokade sprečavaju da do toga zaista i dođe, jer se propisi mogu promijeniti jedino u Parlamentu BiH, koji je trenutno blokiran zbog političkih razloga. Struka će maksimalno, kao i do sada, pomoći da se pripreme izmjene propisa kako bi se akciza na duhan snizila na prihvatljiv nivo, u skladu sa smjernicama EU, te dio tog novca usmjerio u zdravstveni sektor, uvažavajući dogovorene koeficijente raspodjele indirektnih poreza.

Ekonomska anomalija

Također, prema navodima ekonomskog analitičara Admira Čavalića, BiH ima izuzetno visoko porezno opterećenje na duhan i duhanske proizvode, što prevazilazi normalne ekonomske okvire. Posljedica navedenog je razvoj sivog tržišta, ali i niz nekih drugih ekonomskih anomalija (poput, npr. potpune promjene potrošačkih preferencija i retrogradnih procesa prodaje).

– Na dugi rok ovo vodi ka padu prihoda budžeta po ovom osnovu. Zbog toga je potrebno mijenjati postojeću akciznu politiku, s fokusom na smanjenje poreznog opterećenja, ali i adekvatniju namjenu prikupljenih sredstava. Ukoliko bi se ovo uradilo, onda bismo suzbili razvoj sivog tržišta, formalizirali značajan dio ekonomskih aktivnosti, osigurali primjeren odnos cijene i kvaliteta proizvoda za potrošače, povećali budžetske prihode i u potencijalu osigurali potrebna finansijska sredstva za kapacitiranje i razvoj našeg zdravstvenog sistema – kazao je Čavalić.

Domaći organizirani kriminal prvenstveno je posvećen ekonomiji, tj. pravljenju štete istoj zarad ličnog profita. Zbog toga nema toliko puno većih incidenata u javnosti, dok u pozadini cvjeta neformalno tržište. Tako da ovi podaci ne treba da iznenađuju. Ono što je problematično jeste što represivni zakoni u oblasti ekonomije stvaraju plodno tlo za rast organiziranog kriminala u našoj zemlji.

– Zbog toga vrijedi pretpostavka da u ovom trenutku jedino šverceri i određene kriminalne organizacije lobiraju da ostane status quo. Postojeći sistem najviše odgovara upravo njima. Ukoliko bi se uredila akcizna politika i primjerenije formulirala namjena, onda bi se dodatna finansijska sredstva mogla iskoristiti s ciljem reforme i rekonstrukcije zdravstvenog sistema. Isti je bio najviše pogođen COVID-19 krizom, a shodno teoriji eksternalija, upravo duhanski porezi treba da finansiraju navedeni. Umjesto za finansiranje šverca, sredstva bi se koristila kako bi se pomoglo unapređenju našeg zdravstvenog sistema – nešto što je od koristi za sve građane BiH – istakao je Čavalić.

BiH je po organiziranom kriminalu peta zemlja u Evropi

Prema Globalnom indeksu organiziranog kriminala za 2020. godinu, Bosna i Hercegovina zauzima 49. mjesto od 193 zemlje članice Ujedinjenih naroda po zastupljenosti organiziranog kriminala, dok je među 44 evropske zemlje peta na listi. Dakle, BiH je po organiziranom kriminalu peta zemlja u Evropi, najviše se trguje heroinom i oružjem.

Iako se ovaj izvještaj ne bavi direktno procjenom crnog tržišta cigareta, prema robi koja se uz cigarete redovno zapljenjuje, jasno je da se radi o uhodanim kriminalnim grupama koje se bave švercom droge, oružja, novca i duhana. Iz tih djelatnosti se dalje finansiraju druge kriminalne radnje.

Vidno je da se kontrole provode i sve nadležne službe rade na tome da crno tržište bude što manje, ali je potrebno vremena da se ta promjena osjeti. Ono što je još potrebno jeste strategija države koja će jasno definirati i ostale načine regulacije crnog tržišta, mimo kontrola koje se vrše. Izvjesno je da samo smanjenje akciza, pa zatim i maloprodajnih cijena, može maknuti šverc s ulica. Očito je da se samo na taj način može očekivati da se stanje u narednim godinama popravi.

Šta se može uraditi

Šta možemo napraviti novcem izgubljenim od akciza umjesto da ih ostavimo švercerima? Možemo, i to svake godine:

– izgraditi 30 novih kilometara autoputa, kompletna dionica autoputa Koridora 5C Mostar sjever – Mostar jug;

– svakom penzioneru isplatiti još jednu minimalnu penziju;

– obnoviti svih pet kliničkih centara i 21 bolnicu u BiH, što nam je u trenutku pandemije od presudnog značaja;

– isplatiti 1.600 KM za porodiljske naknade za sve majke mjesečno u prvoj godini porodiljskog odsustva;

– pokriti skoro 100 posto ukupnog godišnjeg troška vanjskog duga BiH;

– osloboditi 63 posto ukupnog iznosa potrebnog za funkcioniranje svih institucija BiH.

LIDER