Hronični stres može povećati rizik od visokog krvnog pritiska

Posljednje istraživanje Američkog udruženja za srce pokazalo je da hronični stres može povećati rizik od srčanih problema, poput visokog krvnog pritiska, te su istakli da se prilikom suočavanja s izvorima stresa najbolje baviti jednim po jednim “problemom” .

Hronični stres nije zdrav za vaše srce. To je istina čak i za osobe bez ikakvih postojećih stanja, poput visokog krvnog pritiska, kao i za mlađe osobe.

U istraživanju su proučavali nivo stresa kroz 13 godina (2005.-2018.) kod 412 osoba (od 48 do 87 godina) bez povećanog pritiska. Testirali su nivo stresa u urinu mjerenjem hormona stvorenih u tijelu za suočavanje sa stresom: kortizola, adrenalina, dopamina i norepinefrina.

Udvostručavanje nivoa samo kortizola, ali ne i norepinefrina, epinefrina ili dopamina, bilo je povezano s 90 posto većim rizikom od kardiovaskularnih događaja.

Kortizol je hormon stresa koji potiče vaše reakcije na opasnost ili prijetnju. Kad problem prođe, nivo kortizola bi trebao ponovo pasti. To je ono što vašem tijelu i mozgu daje do znanja da je sve sigurno.

Norepinefrin, epinefrin i dopamin zajedno djeluju na regulisanje autonomnog nervnog sistema i kontrolu nesvjesnih funkcija tijela, poput otkucaja srca, krvnog pritiska i disanja.

Hronični stres remeti ove funkcije, a to može dovesti do toga da kortizol više ne pada nazad, jer prijetnja nikada ne prestaje. Kao rezultat toga, zdravlje srca moglo bi biti ugroženo, a da osoba toga zaista nije svjesna.

Iako je očigledan odgovor na ovu pojavu smanjiti stres, to najčešće nije tako jednostavno.

Prema dr. Akui K. Boatengu, licenciranom psihoterapeutu, suština je u tome da se suočavate s jednim izvorom stresa, prenosi Healthline.

Kada pokušate istovremeno izaći na kraj s više “problema” i izvora stresa, tijelo se počinje “trošiti”. Ponekad je to neizbježno. Kad je to moguće, obradite jedno pitanje, a zatim odvojite vrijeme za oporavak prije nego se posvetite sljedećem.

Ako se zbog posla ili Covida-19 događa više psihološkog stresa, umanjite potrebu da kuća bude savršeno čista, da sav posao obavite na vrijeme ili da za to vrijeme preuredite svoj dom.

Preventivno kreirajte prostor za podršku. Stvari, poput terapije, sedmičnog izlaska s prijateljima i vođenja dnevnika, omogućavaju vam da regulišete i mentalno “otpustite” lošu energiju.

Također, stručnjaci upozoravaju da u određenom trenutku pokušaj smanjenja stresa može postati kontraproduktivan zbog prevelikog fokusa na probleme.