Husić: Rudari ne žele kozmetičke promjene, povećavati broj radnika u proizvodnji

Prošle sedmice federalni premijer Fadil Novalić i ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi FBiH Nermin Džindić održali su sastanak sa čelnim ljudima JP Elektroprivreda BiH. Tema razgovora bio je program restrukturiranja elektronergetskog sektora u FBiH, s akcentom na njegovu implementaciju u Koncernu EPBiH, posebno rudnicima uglja.

Kako je saopćeno, izvršene su značajne promjene korporativnog upravljanja, kao rezultat opredjeljenja za ukidanje nadzornih odbora i raspoređivanje njihovih dosadašnjih ovlaštenja na skupštine zavisnih društava.

Elektroprivreda BiH, kao vladajuće društvo, uvela je i prokuriste putem kojih će vršiti neposredno nadgledanje i moći utjecati na uspješnost rada i poslovanja rudnika, što predstavlja značajnu promjenu odnosa u Koncernu EPBiH. Predsjednik Saveza sindikata radnika rudnika u FBiH Sinan Husić kaže da su rudari upoznati s ovim i drugim promjenama, ali da ne očekuju ništa posebno od njih.

– Većina rudara ove promjene doživljava kao kozmetičke. Ljude zanimaju konkretni kapitalni, investicioni planovi za svaki rudnik, kako će se na sigurniji i produktivniji način eksploatisati ugalj. U proteklih desetak godina Vlada FBiH i EPBiH nisu imali potreban kvalitet upravljanja rudnicima. Oni bi morali precizno definisati ciljeve za svaki rudnik iz Koncerna EPBiH. Pozdravljamo izjavu ministra Džindića da EPBiH ima odgovornost kada su u pitanju rudnici. Mora se znati ko je odgovoran za kolektivne ugovore. Koncept Koncerna EPBiH je potrošen, održao je rudnike u životu, sada nam treba novi pristup ako želimo redovno snabdijevanje termoelektrana ugljem – kaže Husić.

Kad god se spomenu neke promjene u upravljanju rudnicima, među rudare se polako počne uvlačiti zebnja da li će ostati bez posla.

– Prije svega, nećemo dozvoliti da se stvari prelamaju preko radnika u proizvodnji. Rudnici su pomogli EPBiH i o tome se mora voditi računa. Imamo i mi slabosti, određene grupacije unutar rudnika trebaju se postaviti drugačije. Recimo, ne mogu se dva radnika u rudniku baviti kurirskim poslovima. Treba ići u prekvalifikaciju jer trebamo povećavati broj radnika u neposrednoj proizvodnji, a smanjivati broj zaposlenih u administraciji. Recimo, u Rudnicima Kreka Tuzla imamo manjak od 220 radnika u proizvodnji, a ukupno 500 viška?!

Rudnike u narednih nekoliko godina čeka prirodni odliv generacija i nećemo imati dovoljan broj radnika u neposrednoj proizvodnji. Kod mladih ne postoji značajniji interes za rad u proizvodnom dijelu rudnika – ističe Husić.

Faktor.ba