tesanjska tvrdjavaa
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Općina Tešanj pokrenula je Inicijativu za izmjenu Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH.

Načelnik Tešnja Suad Huskić je u razgovoru za Faktor objasnio razloge za ovaj potez, šta bi eventualne promjene u finansijskom smislu značile za ovu sredinu, kakva su šanse da se ona usvoji, koja je procedura…

– Zakon o pripadnosti javnih prihoda je donesen prije tačno 15 godina, uz uvođenje sistema indirektnog oporezivanja PDV-a na nivou Bosne i Hercegovine. Zakon je rađen i usvojen sa nizom rješenja koja su velikoj mjeri u suprotnosti sa Ustavom FBiH i koja su pored toga zastarjela i neprimjenjiva.

Podaci i kriteriji koji su danas potpuno zastarjeli

Naprimjer, u obračunu raspodjele javnih prihoda koriste se još podaci o porezu na promet roba i usluga čak iz 2005. godine. To su podaci i kriteriji koji su danas potpuno zastarjeli, irelevantni i ne odgovaraju stvarnosti i potrebama. Danas znamo puno više i imamo korisna iskustva, pa moramo razmišljati i raditi za budućnost razvoja cijele Federacije BiH. A to ne možemo sa podacima o prometu iz 2005.

Konkretno, naša inicijativa se odnosi na utvrđivanje koeficijenta razvijenosti koji je osnov za raspodjelu spornog dijela prihoda.

Trenutno postoji propis po kojem Federalni zavod za programiranje razvoja po jednoj metodologiji izračunava razvijenost općina i to važi za sve institucije, osim za Federalno ministarstvo finansija, koje po Zakonu o pripadnosti javnih prihoda, to radi na drugačiji način. Drugim riječima, kada se novac dijeli, važi jedan izračun, a za druge potrebe važe drugi obračuni i kriteriji – objašnjava Huskić.

Vjeruje da će Inicijativa dobiti podršku.

– Nadamo se da će biti razumijevanja za prihvatanje Inicijative, jer se u naravi, onako kako smo predložili, radi o usklađivanju sa obračunima i podacima koje je definisala Vlada FBiH kroz novu regulativu iz 2019. godine. Inicijativa je upućena preko Saveza općina i gradova FBiH i Vlada FBiH je može odmah razmatrati, bez suvišnih koraka, koji bi otežali i produžili proceduru.

Dali smo konkretan prijedlog, koji nije fokusiran samo na Tešanj, nego na cijeli sistem raspodjele prihoda i sve općine – ističe Huskić.

U pitanju je ukupno pogrešno postavljen sistem

Za Tešanj bi promjena zakona mnogo značila.

– Općina Tešanj je zbog sporne odredbe već imala nezakonita umanjenje prihoda u 2019. godini od oko 600.000 KM. Nakon dugotrajnog procesa dokazivanja greške u sistemu obračuna Porezne uprave FBiH i Federalnog ministarstva finansija, ova sredstva su vraćena na račun Općine.

Naša aktivnost je dovela do povrata sredstava i u nekim drugim oštećenim općinama, kao što su Kakanj, Breza…

Iako se sadašnji obračun vrši prema korigovanim podacima, predloženom izmjenom bi se izbjeglo i ponavljanje greške u budućnosti i ponovno umanjene prihoda općina. U našem slučaju bi se radilo o sredstvima koja na godišnjem nivou iznose blizu 500.000 KM – podvlači naš sagovornik i naglašava:

– Nije u pitanju samo pozicija Općine Tešanj, niti je u pitanju samo trenutna raspodjela sredstava u ovoj ili narednoj godini. U pitanju je ukupno pogrešno postavljen sistem! Mora se vrednovati šta, kako i koliko neko radi da bi svima bilo bolje.

Više dijelova zakona ima štetna rješenja za pojedine općine, pa i za Tešanj. Interesantno je navesti da općine sa većim brojem stanovnika od 60.000 dobiju veća sredstva od manjih općina za 20 posto i onda se čudimo kada imamo problem neravnomjernog razvoja manjih općina.

Pored navedenog, posebno ističemo da postojeći zakon niti jednim dijelom ne uvažava visinu prikupljenih prihoda na teritoriji lokalne zajednice, kao kriterij za raspodjelu. Znači da se nikako ne uvažava ostvareni doprinos pojedinih lokalnih zajednice u ostvarenju ukupnih prihoda od PDV-a i drugog.

Na sedmom mjestu u Federaciji BiH

Huskić je ilustrovao brojkama ovu, kako on kaže, nepravdu.

– Po pitanju ove posljednje konstatacije, u Tešnju je do 1. decembra 2020. godine, ostvaren promet preko fiskalnih uređaja, od milijardu i 280 miliona KM. Zanimljivo je da je to bio veći promet od Zenice, te dva puta veći od Kaknja, Vogošće ili Cazina. To je sedmo mjesto u FBiH. Ispred su samo četiri sarajevske općine gdje su velike kompanije i gradovi Tuzla i Mostar.

Iako je ovim prometom ostvaren veliki prihod BiH i FBiH od PDV-a sa teritorije Tešnja, ovaj podatak nema nikakav značaj u trenutnom sistemu raspodjele prihoda od tog istog PDV-a. Tako na naših 5.000.000 KM prihoda od PDV-a Zenici se vrati 12.300.000 KM, a Cazinu 8.200.000 KM – govori Huskić.