Indijskim studentima zabranili korištenje mikrovalne “jer im hrana smrdi”: Oni tužili i dobili 200.000

Dvoje indijskih doktoranata dobilo je odštetu od 200.000 dolara od američkog univerziteta nakon spora koji je započeo, naizgled banalno, zbog zagrijavanja obroka u mikrovalnoj pećnici.

Aditya Prakash i njegova zaručnica Urmi Bhattacheryya tužili su Univerzitet Colorado u Boulderu zbog povrede građanskih prava, tvrdeći da su nakon incidenta bili izloženi kontinuiranim mikroagresijama i osvetničkim postupcima.

Prema navodima iz tužbe, sve je počelo u septembru 2023. godine, kada je Prakash, tada doktorand na Odsjeku za antropologiju, u kampusu zagrijavao ručak.

Jeo je palak paneer – kremasto jelo od špinata i kockica paneera, svježeg indijskog sira nalik mladom kravljem siru ili tofuu, ali bez fermentacije.

Britanski zaposlenik univerziteta navodno mu je rekao da njegova hrana ima „prodoran“ miris te da postoji pravilo koje zabranjuje zagrijavanje hrane jakog mirisa u toj mikrovalnoj pećnici.

Prakash je naveo da takvo pravilo nigdje nije bilo istaknuto.

Kada je pitao koja se hrana smatra „prodornom“, rečeno mu je da sendviči nisu problem, ali da curry jeste.

Nakon tog događaja, tvrdi, uslijedio je niz poteza univerziteta koji su, kako navode on i Bhattacheryya, doveli do gubitka istraživačkog finansiranja, nastavničkih angažmana, pa čak i mentora s kojima su mjesecima radili.

Bhattacheryya je također bila doktorantica na istom univerzitetu.

U maju 2025. godine par je formalno podnio tužbu protiv univerziteta, navodeći diskriminatorno postupanje i „obrazac eskalirajuće odmazde“.

Tužba je u septembru riješena nagodbom, što je, prema navodima, uobičajena praksa kako bi se izbjegli dugotrajni i skupi sudski procesi.

Prema uslovima nagodbe, univerzitet je pristao dodijeliti im diplome, ali je istovremeno zanijekao bilo kakvu odgovornost i zabranio im buduće studiranje ili rad na toj instituciji.

Univerzitet Colorado u Boulderu je u odgovoru za BBC naveo da ne može komentarisati „specifične okolnosti“ zbog zakona o privatnosti.

Dodali su da su „posvećeni poticanju uključivog okruženja za sve studente, profesore i osoblje bez obzira na nacionalno porijeklo, vjeru, kulturu i druge kategorije zaštićene američkim zakonima i univerzitetskim politikama“.

U saopćenju se navodi: „Kada su se ove optužbe pojavile 2023., shvatili smo ih ozbiljno i pridržavali se uspostavljenih procesa za njihovo rješavanje, kao što to činimo sa svim tvrdnjama o diskriminaciji i zlostavljanju.

Postigli smo dogovor sa studentima u rujnu 2025. i poričemo bilo kakvu odgovornost u ovom slučaju.“

Iz univerziteta su za BBC dodatno poručili da Odsjek za antropologiju radi na obnovi povjerenja među studentima, profesorima i osobljem, navodeći da su rukovodioci odsjeka održali sastanke s diplomantima, profesorima i zaposlenima kako bi razgovarali o promjenama koje bi mogle doprinijeti stvaranju uključivijeg i podržavajućeg okruženja.

Prakash je izjavio da cilj tužbe nije bio novac.

„Radilo se o tome da pokažemo da postoje posljedice za diskriminaciju Indijaca zbog toga što su Indijci“, rekao je.

Slučaj je izazvao veliku medijsku pažnju u Indiji i otvorio širu raspravu o takozvanom „rasizmu zbog hrane“ u zapadnim zemljama.

Brojni Indijci su na društvenim mrežama podijelili vlastita iskustva ismijavanja i stigmatizacije zbog prehrambenih navika u inostranstvu.

Istovremeno, neki su ukazali da diskriminacija zbog hrane postoji i unutar same Indije, gdje se, primjerice, nevegetarijanska hrana često zabranjuje u školama i na fakultetima.

Ljudi iz ugroženih kasti i sjeveroistočnih dijelova zemlje, navodi se, često se suočavaju s predrasudama zbog onoga što jedu.

Problem, kako se ističe, ne pogađa isključivo indijsku ili južnoazijsku kuhinju – slična iskustva podijelile su i zajednice iz Afrike, Latinske Amerike i drugih dijelova Azije.

Prakash je rekao da mu ovo nije bio prvi susret s diskriminacijom zbog hrane.

Dok je odrastao u Italiji, učitelji su ga, prema njegovim riječima, često izdvajali za poseban sto tokom ručka jer su njegovi vršnjaci miris njegove hrane smatrali „odbojnim“.

„Djela poput izoliranja od mojih europskih školskih kolega ili sprječavanja da koristim zajedničku mikrovalnu pećnicu zbog mirisa moje hrane su način na koji bijelci kontroliraju vašu ‘indijskost’ i smanjuju prostore u kojima možete postojati“, rekao je Prakash.

Bhattacheryya je u tom kontekstu podsjetila i na objavu krajnje desne aktivistice Laure Loomer iz 2024. godine, koja je napisala da će, ako tadašnja potpredsjednica Kamala Harris postane predsjednica, Bijela kuća „mirisati po curryju“.

Loomer je kasnije negirala da je rasistkinja.

U tužbi je Bhattacheryya navela i da se suočila s odmazdom nakon što je pozvala Prakasha da održi gostujuće predavanje o kulturnom relativizmu.

Tokom tog predavanja, Prakash je govorio o primjerima rasizma zbog hrane s kojima se susretao, uključujući i incident s palak paneerom, bez imenovanja konkretnih osoba.

Par navodi da su od univerziteta očekivali da budu saslušani, da se prizna njihova bol i da se učinjena nepravda ispravi na smislen način.

Tvrde da nikada nisu dobili smislenu ispriku, što univerzitet nije komentarisao.

U međuvremenu su se vratili u Indiju i kažu da se možda nikada neće vratiti u Sjedinjene Američke Države.

„Bez obzira koliko ste dobri u onome što radite, sistem vam neprestano poručuje da zbog vaše boje kože ili nacionalnosti možete biti poslani nazad u bilo kojem trenutku.

Ta nesigurnost je ogromna, a naše iskustvo na univerzitetu je dobar primjer toga“, zaključio je Prakash.