Iran šalje oštru poruku: Ne isključujemo napade na vojne ciljeve u Evropi

Bahreini je odbacio tvrdnje da Iran napada civilne ciljeve u Zaljevu, optuživši za to Sjedinjene Države i Izrael, te naglasio da iranske snage gađaju isključivo vojne ciljeve.

Dok rat na Bliskom istoku ulazi u drugu sedmicu i dodatno destabilizira globalnu sigurnosnu i ekonomsku situaciju, sve su glasnija upozorenja o mogućem širenju sukoba. Napetosti između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela sve više se reflektiraju i na Evropu, tržišta energenata i međunarodnu diplomatiju.

Iranski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima u Ženevi, Ali Bahreini, upozorio je da bi svaka vojna baza koja se koristi za napad na Iran mogla postati legitimna meta. U ekskluzivnom razgovoru poručio je da se to odnosi na sve objekte koji učestvuju u vojnim operacijama protiv Teherana.

„Da budem jasan, naše vojne snage objavile su politiku prema kojoj bi svaki objekt, svaka baza koja se koristi za napad na Iran, bila legitimna meta za naše vojne snage“, rekao je Bahreini u četvrtak.

Na pitanje može li se to odnositi i na lokacije u Evropi, odgovorio je: „Branit ćemo našu zemlju u skladu s onim što je potrebno da je osiguramo i da zajamčimo da ne bude agresije na našu zemlju.“

Bahreini je odbacio tvrdnje da Iran napada civilne ciljeve u Zaljevu, optuživši za to Sjedinjene Države i Izrael, te naglasio da iranske snage gađaju isključivo vojne ciljeve.

„Ne mogu prihvatiti tu tvrdnju“, rekao je, dodavši da su iranske vojne snage dobile upute da ciljaju samo vojne baze koje Sjedinjene Države koriste protiv Irana.

S druge strane, izraelski opozicioni lider Yair Lapid opisao je američko-izraelski rat protiv Irana kao „pravedan rat“, naglasivši da o tome postoji širok politički konsenzus u Izraelu.

„Zaslužio sam titulu najžešćeg političkog suparnika Benjamina Netanyahua. Ali ovdje vodimo egzistencijalni rat protiv režima koji širi teror, koji pokušava razviti nuklearno oružje kako bi ga upotrijebio protiv Izraela i koji razvija operacije balističkih projektila kako bi zasuo Izrael raketama“, rekao je Lapid.

„U 21. stoljeću nije lako voditi rat s moralnom jasnoćom. Ali ovo jest rat s moralnom jasnoćom“, dodao je.

Dok sukob ulazi u četrnaesti dan, iz Dubaija se izvještava o eksplozijama i oblacima dima koji se nadvijaju nad središnjim dijelovima grada. Istovremeno je francuski predsjednik Emmanuel Macron potvrdio da je jedan francuski vojnik poginuo u autonomnoj regiji Kurdistan u Iraku.

Ranije je saopćeno da je šest francuskih vojnika ranjeno u napadu na jedinice koje učestvuju u protuterorističkim operacijama. U Iraku je u toku i operacija spašavanja američkog Središnjeg zapovjedništva nakon pada američkog vojnog aviona za dopunu goriva.

U saopćenju se navodi da se incident dogodio u „prijateljskom zračnom prostoru“ te da „nije bio posljedica neprijateljske ili prijateljske vatre“.

Istovremeno raste nervoza na energetskim tržištima. Cijena nafte Brent kreće se oko 100 dolara po barelu, zbog čega je američki ministar finansija Scott Bessent objavio da će Washington privremeno ukinuti sankcije na rusku naftu koja se trenutno nalazi na moru, pokušavajući stabilizirati globalne cijene.

Bessent je taj potez opisao kao „usko ciljanu, kratkoročnu mjeru“. Odluka dolazi samo nekoliko dana nakon što su lideri G7 ponovo potvrdili svoju „odlučnost da zadrže sankcije protiv Rusije“.

U međuvremenu će se ambasadori Evropske unije sastati u Briselu kako bi pokušali obnoviti sankcije protiv ruskih pojedinaca i kompanija. Ako se sankcije ne produže do 15. marta, više od 27.000 imena – uključujući i Vladimira Putina – automatski će biti uklonjeno sa crne liste.

Mađarska i Slovačka i dalje se protive šestomjesečnom produženju sankcija i traže uklanjanje nekoliko oligarha s popisa kao uslov za pristanak.

Jedan visoki diplomat ipak očekuje kompromis.

„Navikao sam da na kraju uvijek pronađemo rješenje, čak i ako možda nije sto posto onakvo kakvo bismo željeli“, rekao je.

„Nisam uvjeren da bi ijedan čelnik u Uniji bio spreman preuzeti odgovornost za skidanje 27.000 imena s crne liste.“

Istovremeno se nastavlja spor Mađarske i Slovačke s Ukrajinom zbog oštećenog naftovoda Družba. Evropska komisija je potvrdila da je od Kijeva zatražila dopuštenje za slanje inspektora koji bi procijenili štetu na naftovodu.

To je ključni zahtjev Mađarske, koja blokira zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu dok naftovod ne bude popravljen.

U trgovinskom sektoru, Evropska komisija odbacila je optužbe o nepoštenim trgovinskim praksama nakon što je američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer najavio nove istrage protiv Evropske unije.

„EU je tržišno gospodarstvo s otvorenim tržištima i transparentnim politikama te se ne smatra doprinositeljem strukturnog viška kapaciteta, već partnerom u rješavanju globalnih poremećaja“, rekao je zamjenik glasnogovornika Komisije Olof Gill.

Predsjedavajući trgovinskog odbora Evropskog parlamenta Bernd Lange rekao je da su istrage bile očekivane, ali da i dalje postoji neizvjesnost.

„Još uvijek nema jasne obveze američke vlade da će se pridržavati obveza iz Turnberryja“, rekao je, misleći na bilateralni trgovinski sporazum.

Greer je, najavljujući istrage, ustvrdio da je Evropska unija ispunila „približno nula posto“ onoga što je dogovoreno tim sporazumom.

U međuvremenu, Iranska revolucionarna garda zaprijetila je da bi cijene nafte mogle porasti i do 200 dolara po barelu ukoliko Teheran iskoristi kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, iako analitičari procjenjuju koliko je takav scenarij realan.

Administracija predsjednika Donalda Trumpa navodno razmatra i privremenu suspenziju Jonesovog zakona, stoljetnog pomorskog propisa, kako bi stranim tankerima bilo omogućeno da prevoze teret između američkih luka dok su cijene nafte visoke.

U Poljskoj je predsjednik Nawrocki stavio veto na zakon koji bi zemlji omogućio pristup gotovo 44 milijarde eura vrijednim odbrambenim zajmovima Evropske unije, čime je dodatno zaoštren politički sukob s vladom premijera Donalda Tuska.

Evropski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič danas će govoriti u Stockholmu, dok će povjerenica za upravljanje krizama Hadja Lahbib govoriti na Konferenciji ambasadora Evropske unije u Briselu.