Izumiru stara zanimanja: Čuvari sahadžijskog zanata

Po uzoru na svog oca dizajnira satove, a želja mu je napravit i malu izložbu.

U Sarajevu je sve manje onih koji se bave starim zanatima. U vremenu kada vlada nezaposlenost, iako pruža dobre mogućnosti, zanat nije nešto o čemu razmišljaju mladi ljudi. To je već dugo tako, što je većinu zanate i dovelo do granice nestajanja.

O sahadžijskom zanatu, koji je tradicija u porodici Alihodžić, razgovarali smo sa Enverom i njegovim sinom Edinom.

– Volim ovaj posao. Zanat sam naučio od svog oca Fadila, koji je još 1962. godine, nakon specijalizacije u Švicarskoj, otvorio sam radnju na Baščaršiji. U ovom poslu sam četrdeset godina i drago mi je da moj sin sada nastavlja tradiciju. Dobar majstor zna kako da prenese i znanje i ljubav prema zanatu. Tako je i moj otac mene uveo u ovaj posao. Vremenom sam pored popravljanja, počeo i dizajnirat satove, tako što sam na stare moderno dizajnirao. Posljednjih pet godina u vješine zanata uvodim sina Edina, koji je interes za ovaj posao počeo pokazivat još kao mali dječak. Volio je gledati dok popravljam satove, po malo pomagati, a onda i sam popravljati, priča nam majstor Alihodžić.

Za Edina u čaršiji kažu da je najmlađi sahadžija u gradu i jedan od rijetkih iz svoje generacije spreman za očuvanje zanata i porodične tradicije.

Bio sam fasciniran tim spravicama koje pokreću kazaljke, te osjećajem kada sat koji nije radio počne da kuca. Sve je to za mene još uvijek veliki izazov. Ustanoviti dijagnostiku, prepoznat i otkloniti kvar i čut ponovo tik-tak. Teško je to objasniti, ovaj posao se jednostavno voli. Pored ljubavi, potrebno je dosta volje, smirenosti i preciznosti. Odlučio sam da se nastavim bavit ovim zanatom i nakon studija. Lijepo je radit ono što volim, kad već imam priliku. Po uzoru na svog oca, i ja dizajniram satove. Želja mi je napravit i malu izložbu. Pokazat i svoje i očeve radove, zatim satove starije od stotinu godina koji još rade kao novi, pa i one koji su otkucali svoje, ali su lijepo svjedočanstvo o vremenu u kojem su napravljeni, riječi su Edina Alihodžića.

Prethodni članakPoslodavci ZDK-a: Budžet kantona oštećen za oko 35 miliona KM
Sljedeći članakVječni grad: Rim proslavio 2768. rođendan