Izvoz od 50 mil. KM godišnje: Malina najprofitabilniji proizvod iz BiH

Vanjskotrgovinska komora BiH i firma CDS Consulting d.o.o. iz Sarajeva predstavili su podatke analize vanjskotrgovinske razmjene sa posebnim osvrtom na trendove u 2015. godini, pa su pored mlijeka i mliječnih prerađevina predstavili pokazatelje i za perad i jaja, voće i povrće i gljive, šumski plodovi, ljekovito bilje, začinsko bilje, eterična ulja i med. Analize se odnose za period 2011.- 2015. godina, prenosi Poskok.info.

“Pokazatelji u sektoru voća i povrća uveliko ovise o vremenskim uslovima u čemu se nekim dosadašnjim prezentacijama ne možemo pohvaliti da su oni pozitivni. Pored toga što mi kao zemlja dosta izvozimo svježeg voća i smrznutih malina mi dosta i uvozimo voća i povrća, a sve je to zbog toga jer su se naši prerađivači u prehrambenoj industriji malo više preorjentisani na kupovinu određenih sirovina iz CEFTA zemalja a kojih nema dovoljno na našem tržištu”, kaže Lalović, prenosi akta.ba

Feđa Begović je kroz analizu ovog sektora istakao kako pokrivenost uvoza izvozom u sektoru voća i povrća u bh. raste i trenutno iznosi 51 posto, a ukupan izvoz u 2015. godini iznosi blizu 149 miliona KM. Očigledno je da bilježimo deficit u sektoru voća i povrća, ali ima i pozitivnih pokazatelja gdje je u zadnje tri godine izvoz u porastu.

Od 2012 do 2015 godine izvoz je porastao za 65 miliona KM.

Srbija, Rusija, Njemačka, Hrvatska i Švedska su najznačajnija izvozna tržišta, a maline, jabuke, kruške, šljive i kornišoni su najkonkurentniji izvozni proizvodi.

TOP 10 izvoznih artikala (2015; KM)

Smrznute maline 34 posto koja je br. jedan izvozni artikl
Svježe jabuke 9 posto
Svježe kruške 7 posto
Svježi kornišoni 7 posto
Sušene gljive, ostale 6 posto
Svježe šljive 4 posto
Kesten u ljusci 3 posto
Smrznute kupine 2 posto
Konzervirane mješavine povrća 2 posto
Smrznute gljive, ostale 2 posto
Ostalo 24 posto

Malina je u zadnje tri godine rasla za 255 posto sa 14 mil. izvoza 2012 godine a u 2015 je zabilježeno 50.060.476 KM što u kg. iznosi 10.267.725 kg

Paralelno raste i vrijednost uvoza u ovom sektoru. Jagodasto voće nosi 41 posto ukupnog bh. izvoza u ovom sektoru 60 miliona KM, dok uvozom dominira tropsko voće o čemu smo uvozno ovisni.

Raste značaj Rusije koja je postala drugo izvozno tržište nakon Srbije, dok se izvoz u Hrvatsku njenim ulaskom u EU očekivano smanjio.

Pored tropskog voća, uvozom dominiraju jabuke, paradajz, paprike, sjemenski krompir i kruške. Najviše uvozimo iz zemalja regije, te iz Italije, Turske i Holandije.

U sektoru ljekovitog bilja i šumskih plodova dominiraju gljive i šumski plodovi, čiju berbu karakterišu oscilatorna kretanja zavisno od klimatskih uslova. Najveći promet ostvaruje se u kategoriji suhih gljiva, nakon čega slijede smrznute i svježe. Sektor bilježi izrazit sufict koji je vidljiv u proteklih pet godina, tri puta je veći izvoz nego uvoz.

Glavna tržišta za gljive su zemlje zapadne Europe – Italija, Švicarska, Njemačka, Francuska i Slovenija.

Izvoz eteričnih ulja konstantno raste, ali u 2015. godini počinje stagnirati. U pitanju su proizvodi koji imaju izvoz na svjetska tržišta a ulje od smilja prednjači kao izvozni proizvod iz ovog sektora. Ljekovito bilje i začini su relativno stabilni i pozitivni, dok je izvoz meda na vrlo niskom nivou i bilježimo značajan deficit, uvozimo oko 200 t godišnje.

Bez obzira na pad izvoza u 2015. godini, sektor je izrazito pozitivan uz pokrivenost uvoza izvozom od 303 posto.