Izvoz prehrambenih proizvoda iz BiH u Tursku u prošloj godini najviše ‘skočio’: Dugogodišnji deficit preokrenut u suficit od oko 30 miliona KM

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) BiH uradilo je Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za prošlu godinu prema kojoj vanjskotrgovinska razmjena tih proizvoda raste, ali iza rekordnih brojki iz 2025. godine krije se stara slika. BiH je zemlja koja i dalje daleko više kupuje nego što prodaje, odnosno više uvozi, nego što izvozi.

U prošloj godini, ukupna razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda prvi put je premašila 6,5 milijardi maraka i za godinu porasla devet posto. No, taj rast nije posljedica snažnijeg izvoza, nego prije svega skupljih proizvoda na globalnom tržištu. Bosna i Hercegovina je, praktično, plaćala više za iste količine hrane.

Na marku izvoza dolaze četiri marke uvoza

Uvoz je tako dostigao čak 5,32 milijarde KM, dok je izvoz ostao višestruko manji i iznosio je 1,21 milijardu KM. Razlika između te dvije brojke govori sama za sebe. Deficit je probio granicu od četiri milijarde KM i dodatno porastao za osam posto. Drugim riječima, na svaku marku izvoza dolazi više od četiri marke uvoza.

Najveći trgovinski partner BiH i dalje je Evropska unija, odakle je stiglo više od polovine ukupnog uvoza, dok su bh. proizvođači u zemlje EU plasirali oko 42 posto izvoza.

Ipak izvoz u Tursku u prošloj godini je najviše ‘skočio’ i to za čak 137 posto, što je preokrenulo dugogodišnji deficit u suficit od oko 30 miliona KM.

Ključ tog rasta leži u naglom povećanju izvoza ulja i brašna iz BiH u Tursku. U odnosu na 2024. godini, zahvajujući izvozu, najviše ulja, izvoz u Tursku porastao je za nešto više od 100 miliona u prošloj godini .

S druge strane, najviše novca iz BiH odlazi na uvoz alkoholnih preparata za pića, goveđeg mesa, piva i kafe. Samo za sirovu kafu izdvojeno je više od 180 miliona KM, uz rast od čak 31 posto.

Istovremeno, domaći izvoz predvode ulja, mlijeko, maline i pekarski proizvodi. Među najznačajnijim uvoznim proizvodima su i cigarete, sa gotovo 174 miliona KM, dok uvoz pekarskih proizvoda bilježi skok od 21 posto.

Geografski gledano, trgovina se i dalje odvija u ‘poznatom krugu’. Oko 86 posto izvoza završava u zemljama Evropske unije i CEFTA-e.

Hrvatska, Srbija i Turska najviše uvezle proizvoda iz BiH

Najveći izvoz usmjeren je prema Hrvatskoj, Srbiji i Turskoj, pri čemu Hrvatska ostaje vodeći partner sa oko 220,1 milion KM izvoza, dominantno u kategorijama vode, pekarskih proizvoda, slatkiša i mliječnih prerađevina.

Srbija slijedi sa približno 208,4 miliona KM, gdje se najviše izvoze proizvodi poput smrznutih malina, konzerviranog mesa peradi, pekarskih mješavina i piva, dok se Turska izdvojila kao najbrže rastuće tržište sa 188,3 miliona KM izvoza, u kojem dominiraju ulja, posebno suncokretovo, pšenično brašno i voće i orašasti plodovi.

Sa druge strane, uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u BiH je znatno veći i također je najviše koncentrisan na region. Srbija je ubjedljivo najveći dobavljač sa 1,37 milijardi KM, pri čemu dominiraju cigarete, pivo, stočna hrana, žitarice i konditorski proizvodi.

Hrvatska je drugi najveći uvoznik sa 653,9 miliona KM, gdje se najviše uvoze pića, mliječni proizvodi, stočna hrana, sladoled, čokolada i kukuruz za ishranu životinja. Ostale značajne uvozne zemlje su Njemačka, Italija, Mađarska i Poljska, iz kojih se uvoze uglavnom prerađeni prehrambeni proizvodi, mesne prerađevine i sirovine za prehrambenu industriju.

prenosi raport