Jako nevrijeme stiže u BiH: Drastičan pad temperature, moguć i tornado

Velika i nagla promjena vremena ove sedmice zahvata Evropu. Očekuje se veliki pad temperature na našim prostorima. Vjetar koji se razvija nad sjevernim Atlantikom, do sredine sedmice potisnut će izražen hladni front preko zapadne i srednje Evrope pravo prema Zapadnom Balkanu, piše Severe Weather Europe.

Prema trenutnim meteorološkim kartama, ovaj prodor direktno će uticati i na Bosnu i Hercegovinu, pri čemu će na udaru najprije biti sjeverni dio zemlje — u pojasu od Bihaća, preko Krajine do Posavine. Sudar hladnog arktičkog zraka s vrlo toplom zračnom masom koja se zadržala nad našim regionom stvorit će uslove za široko pogoršanje vremena, olujne udare i drastičan pad temperature.

Sinoptička slika nad Evropom i utjecaj na region

Promjena počinje od srijede prema četvrtku, kada će snažni greben visokog pritiska oslabiti pod uticajem procesa u višim slojevima atmosfere. Kako se front bude pomicao prema istoku, uslovi za jake oluje brzo će jačati.

Pogođeni mogu biti istočna Francuska, Švicarska, Baleari, sjever Italije, Austrija, Slovenija, Hrvatska te Bosna i Hercegovina i Srbija. U tim područjima očekuje se vrlo nestabilna atmosfera uz visoku vlagu i snažan vjetar. Glavne prijetnje su krupan grad, jaki udari vjetra i obilni pljuskovi, pri čemu su moguće bujične poplave, a lokalno nije isključena ni pojava tornada.

Iza frontalne granice širit će se hladniji zrak polarnog porijekla. Temperature koje su u regionu i srednjoj Evropi dosezale između 35 i 40 stepeni mogle bi pasti za 15 do 20 stepeni za manje od 24 sata.

Kraj toplotne kupole i formiranje ciklone nad Sredozemljem

Opća vremenska slika pokazuje da se toplotna kupola konačno urušava, čime završava dugotrajni toplotni val s početka septembra. Veliki visinski val u utorak ulazi u zapadnu Evropu, a u srijedu i četvrtak širi se dalje prema istoku.

Klučni moment za Zapadni Balkan jeste sekundarni val koji se odvaja nad sjevernim Sredozemljem. On formira prizemnu ciklonu koja će se preko Italije premještati direktno prema zapadnom Balkanu, što dodatno povećava rizik od raširenog nevremena na našem području. Topli režim vremena brzo zamjenjuje znatno hladniji zrak, a na nivou od 850 mbara temperatura će u samo jednom danu pasti za oko 15 stepeni. Naglo zahlađenje donijet će i prvi obilniji snijeg u višim dijelovima Alpa.

Rekordno toplo Sredozemlje kao gorivo za superćelijske oluje

Kako se visinski val približava, jačat će i mlazna struja preko centralnih dijelova kontinenta i zapadnog Sredozemlja. Zbog rekordno toplog Sredozemnog mora u atmosferi ima izuzetno mnogo vlage, što stvara opasno nestabilnu zračnu masu (vrijednosti CAPE-a prelaze 3000 do 4000 J/kg, uz visoke temperature rosišta). Takvi uslovi pogoduju nastanku opasnih superćelijskih oluja na kontaktnoj liniji dviju zračnih masa te grmljavinske oluje. One mogu donijeti vrlo krupan grad, razorne udare vjetra i obilne padavine.

Kako front bude ulazio u alpsku regiju, nad sjevernim Sredozemljem formirat će se sekundarna ciklona. Zbog toga bi se frontalni sistem mogao usporiti i dodatno ojačati. Najizraženije nevrijeme očekuje se od srijede do kasno u četvrtak.

Najprije se jaka nevremena prognoziraju od Alpa do zapadnog Sredozemlja. Zatim će se tokom srijede širiti prema istoku i jugoistoku. U četvrtak bi mogla zahvatiti srednju Italiju, Jadran i zapadni Balkan.

Obilne padavine i opasnost od poplava

Posebno su ugroženi Ligurski zaljev, sjeverni Jadran i sjeverozapadni Balkan. U tim područjima moguće su vrlo velike količine kiše. Lokalno bi u dva dana moglo pasti od 150 do 200 milimetara padavina.

To povećava rizik od značajnih bujičnih poplava. Problem može biti i sporo kretanje oluja. Na pojedinim mjestima olujne ćelije mogle bi prelaziti jedna preko druge.

Takav efekat dodatno povećava opasnost uz obalu Jadrana, Ligurskog zaljeva i Toskane. Zato meteorolozi prate dalji razvoj situacije. Dugoročniji trendovi pokazuju da bi sredina septembra mogla ostati vremenski vrlo dinamična.