Javna kupališta ne zanimaju sarajevske vlasti, rijeke opasne po zdravlje

U razvijenim gradovima sve više javnih vodenih površina pretvara se u mjesta za rekreaciju i zabavu. Imaju sve više javnih kupališta, dok su u Bosni i Hercegovini suprotni trendovi. Gradovi poput Zagreba i Ljubljane, koji su nam blizu, kao i nešto udaljeniji poput Beča čine da vodene površine u urbanim područjima budu što upotrebljivije za građane. To podrazumijeva i onemogućavanje da otpadne vode dospijevaju do rijeka i jezera.

Dunav je popularno kupalište među stanovnicima Beča. Dostupne su im različite plaže i bogat sadržaj. S druge strane, otpadna voda iz sarajevske kanalizacije otiče u Miljacku i druge rijeke koje kao takve predstavljaju opasnost po zdravlje.

Anes Podić iz Eko akcije napomenuo je zašto je u pojedinim gradovima drugih zemalja sve više javnih kupališta, među kojima su i javni bazeni.

“Zbog klimatskih promjena ljeta su sve toplija i sušni periodi su sve duži. U Sarajevu je ove godine bilo 29 dana tokom kojih je bilo više od 30 stepeni celzija. Tokom 13 dana temperatura je bila viša od 35 stepeni. Malo kiše je palo u devet dana”, ukazao je.

Istakao je da je nepoznanica kakva je zdravstvena ispravnost vode u rijekama, jer Bosna i Hercegovina zakonodavstvo po ovom pitanju još nije prilagodila zakonodavstvu Evropske unije.

Kao razlog zašto Sarajevo ima vrlo mali broj javnih kupališta, konkretno dva bazena, je naveo to da vlast u tome ne vidi politički i/ili finansijski interes. Podić je podsjetio da je to posljedica šireg problema o kojem je ranije pisao i Klix.ba, a to je zapostavljenost javne infrastrukture u Sarajevu.

Nije mu prihvatljivo da se istovremeno troši mnogo budžetskog novca na skijališta, a kao razlog za to je istakao globalno zagrijavanje koje dovodi u pitanje opravdanost velikih investicija u skijališta.

“Novac se nekritično troši. Jedina javna garaža, osim one koja je napravljena u općini Stari Grad, gradi se na Bjelašnici. Razlog za to jeste prodaja zemljišta – javni novac se troši da bi zemljište bilo skuplje, a ono će biti prodato privatnicima, zbog čega će nastradati voda”, smatra Podić.

Ukazao je na to da je Olimpijski bazen u sarajevskom naselju Otoka vrlo posjećen, jer ga posjećuju ne samo stanovnici Kantona Sarajevo, već i okolnih kantona.

Osvrnuo se i na bazen Bentbaša, koji je već nekoliko godina zatvoren. Ocijenio je da je on svjesno zapušten.

“Bazen je prestao raditi 2012. zbog navodne popravke kanalizacije i otada nikada više nije otvoren. Želi se prodati kao zemljište za gradnju hotela. Taj bazen je postojao desetinama godina i sada je zapikan kao zemljište za gradnju. Onda ćemo aplaudirati što je betoniran”, tvrdi.

Prema njegovim riječima, plivanja u gradu nema, jer političari imaju druge prioritete.

“To je jedini razlog. Nije da nema novca i nije da nema mjesta. Javna infrastruktura je zanemarena. Olimpijski bazen je incident”, zaključio je Podić.

Podsjećamo da su iz Općine Stari Grad u julu ove godine u odgovoru za naš portal istakli da ne razmišljaju o tome da oni ulože novac u rekonstrukciju bazena Bentbaša. Tvrde da su imali zainteresovanog investitora za bazen, ali da investicija nije realizovana zbog nerazumijevanja drugih.

U maju 2019. je počela gradnja otvorenog bazena u naselju Dobrinja. Iz Općine Novi Grad po početku gradnje saopćili su da će realizacija ovog projekta koštati 6,6 miliona KM i da će gradnja trajati tri godine.

Koliki je značaj vodenih površina u urbanim sredinama pokazala je i studija Univerziteta Glasgow Caledonian. Utvrđeno je da život u blizini rijeke ili mora poboljšava mentalno zdravlje. Ova saznanja posebno mogu biti važna za gradove, jer njihovo stanovništvo više pati od mentalnih bolesti. To je posljedica i zagađenosti zraka, prenaseljenosti i nedostatka socijalne podrške.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE