Javni poziv za građane FBiH: Mogu dobiti 7.000 KM, nakon ugradnje mogu početi zarađivati novac

Za sufinansiranje ugradnje solarnih panela u FBiH osigurana su četiri miliona KM. Građani mogu dobiti do 50 posto troškova, odnosno najviše 7.000 KM, dok je za 100 domaćinstava iz socijalnih kategorija predviđeno potpuno pokrivanje troškova.

Solarni paneli omogućavaju građanima i privrednicima da proizvode električnu energiju za vlastite potrebe, a viškove predaju u elektroenergetsku mrežu. Zakonski okvir za ovaj model postoji, ali njegova primjena u Bosni i Hercegovini još je u početnoj fazi.

Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju Federacije BiH početkom ovog mjeseca raspisao je javni poziv za sufinansiranje ugradnje solarnih panela, za koji vlada veliko interesovanje građana.

Dvije kategorije

Od ukupno četiri miliona KM, za sufinansiranje polovine troškova ugradnje, do najviše 7.000 KM po korisniku, izdvojeno je 2,8 miliona KM. Preostalih 1,2 miliona KM namijenjeno je socijalnim kategorijama, kojima će troškovi biti pokriveni u cijelosti.

„Kada je riječ o drugom dijelu, koji se odnosi na socijalnu komponentu i obuhvata 100 domaćinstava, troškove refundiramo nakon završetka“, pojasnio je Goran Valka, v. d. predsjednika Uprave Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju FBiH.

Građani koji proizvode električnu energiju za vlastite potrebe, a viškove predaju u mrežu, poznati su kao prosumeri, odnosno kupci-proizvođači. Njihov broj u BiH raste, iako administrativne procedure i dalje predstavljaju prepreku.

Administrativne prepreke

„Napokon imamo nekoliko stotina registrovanih prosumera. Procedura je vjerovatno još složenija nego što bi trebala biti, ali pretpostavljam da smo tu proceduralnu barijeru koliko-toliko prevladali“, kazao je za FTV Mirza Kušljugić, predsjednik Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET.

Prošle godine polovina ukupne potrošnje električne energije u zemlji odnosila se na domaćinstva. Budući da su krovovi objekata pogodni za postavljanje solarnih panela, proizvodnja električne energije u domaćinstvima važna je za dekarbonizaciju, odnosno smanjenje upotrebe fosilnih goriva.

Kušljugić upozorava da razvoj solarne energije mora pratiti i prilagođavanje elektroenergetske mreže drugim oblicima elektrifikacije.

Priprema mreže

„To znači omogućiti ljudima da postavljaju fotonaponske elektrane, a sutra i baterije, ali i pripremiti mrežu i građane za ono što ih vrlo brzo očekuje – elektrifikaciju grijanja pomoću toplotnih pumpi“, istaknuo je Kušljugić.

Interesovanje za ovaj model proizvodnje električne energije sve je veće i među građanima. Ugradnju solarnih panela vide kao dobru ideju i dugoročnu investiciju, iako početni troškovi mnogima predstavljaju prepreku.

„To je odlična ideja, to se događa i u nekim evropskim zemljama“, jedan je od komentara građana, dok drugi poručuje: „Mislim da je to dobro, ko god može postaviti panele.“

Troškovi ugradnje

„To je sigurno dobra investicija, samo malo dugoročnija“, smatra jedan od anketiranih građana. Drugi navodi: „Kada bih bio u mogućnosti, postavio bih ih, ali mislim da nije baš jeftino uspostaviti takav sistem.“

Ugradnja solarnih panela za prosječno domaćinstvo košta oko 10.000 KM. Procjene su da se uloženi novac može vratiti za deset godina, dok bi uz subvencije i eventualni rast cijena električne energije taj period mogao biti znatno kraći.

Iz Operatora najavljuju i nove javne pozive, čime bi dodatnom broju građana bilo omogućeno da ostvare podršku za prelazak na solarnu energiju.

Novi pozivi

„To je jako važno za naše građane koji se možda u ovom trenutku nisu stigli prijaviti ili nisu bili u mogućnosti. Ostavlja se prostor da se prijave iduće godine i učestvuju u javnom pozivu“, kazao je Valka.

Iako regulativa postoji, složene administrativne procedure i prikupljanje dokumentacije otežavaju proces. Zbog toga je potrebno da nadležni donesu podzakonske akte koji bi ubrzali procedure i olakšali građanima proizvodnju električne energije za vlastite potrebe.