Je li novac garant za bolji i humaniji tretman pri porodu?

Jeste li znali da se godišnje više od dva miliona maraka potroši na poklone zdravstvenim radnicima samo u porodilištima. Oni koji daju novac svjesni su da čine krivično djelo, no nadaju se da će tako porodiljama osigurati bolji i humaniji tretman. No, je li novac garant da će tako biti?

Jedan od primjera je iz 2015. godine. Mlada Tuzlanka se, uslijed iznenadnog i pojačanog krvarenja u 35. sedmici trudnoće, uputila u UKC Tuzla. Pregledom je ustanovljeno da je potrebno obaviti hitni carski rez. Međutim, u istom terminu, prethodno je dogovoren drugi porod koji je unaprijed plaćen i tada nastaje problem. Iako druga porodilja nije bila u životnoj opasnosti.

“Ona je došla na dogovoreni termin koji je unaprijed platila, za carski rez, i tada nastaje svađa između doktorice koja je ustanovila moje krvarenje i doktorice te druge trudnice – za salu za porođaj. Meni i dan-danas, a neki dan smo napunili šest godina, odzvanjuju u glavi riječi doktorice kada se svađaju – jesi li ti normalna, žena će nam podleći”.

Kada je ustanovljeno da beba ima patološke otkucaje srca, porodilja u kritičnom stanju je primljena u salu. Međutim, tu nije bio kraj. Nakon što je porođaj obavljen, nije joj bilo dozvoljeno da vidi svoje dijete, a nije joj rečeno ni u kakvom se zdravstvenom stanju novorođenče nalazi. Tek drugu noć, medicinska sestra joj je u tajnosti dozvolila da ga vidi.

“Ona je sa mnom otrčala da mi vidimo moju bebu gdje se ja šokiram. Beba je u inkubatoru, spojena na sve one žice i zapravo tad saznajem i od te sestre da je beba u kritičnom stanju, što meni apsolutno niko nije govorio”.

Na svu sreću, majka i dijete su preživjeli. Međutim, zbog ovakvih situacija, mnoge porodilje odlučuju se za privatne zdravstvene ustanove. Jedan od razloga je, kažu, to što svoj novac žele usmjeriti tamo gdje on neće značiti mito i korupciju nego savjestan i profesionalan pristup.

“Davanje tog novca ljekarima apsolutno ne znači da ćete imati bolju njegu. Govorim to iz svog iskustva, govorim to iz iskustva svojih prijatelja, svoje uže i šire porodice. Jako je bitna i pozitivna stvar u ovom svemu jeste što se o tome sve više priča i što će vrlo brzo doći vrijeme kada ćemo imati zdrav izbor i kada jednostavno savjestan rad ljekara neće imati alternativu”.

Ipak, nemaju svi mogućnost izbora. Stoga je potrebno ovom problemu stati u kraj. Nije nepoznanica ni da sami zdravstveni radnici direktno traže mito. Međutim, specijalista ginekolog Nenad Mišeljić ističe da problem nastaje i onda kada porodilja traži određenog doktora. Zbog toga se, kaže, moramo vratiti u sistem i izbjeći nemedicinske priče.

“Sistem je sljedeći – da svugdje na deset punktova na našem Ginekološko-akušerskom odjelu u Općoj bolnici predano i marljivo rade babice i medicinske sestre koje primaju pozive, pacijentice se zakazuju, dolaze na preglede i rade se te redovne kontole”, objašnjava dr. Mišeljić, specijalist ginekologije u Općoj bolnici u Sarajevu.

Podatak o prijavi korupcije u porodilištima u posljednjih 10 godina ne postoji. Zbog toga su Udruženje Baby Steps i Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH potpisali Memorandum o saradnji. Najavljena je saradnja i sa Uredom za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo i Općom bolnicom. No, to nije dovoljno. Potrebno je da se sve zdravstvene ustanove aktiviraju i izvršavaju unutrašnje kontrole kako do navedenih slučajeva ne bi dolazilo.

IZVORFederalna.ba
Prethodni članakNakon svađe u saobraćaju, “audijem” namjerno pregazio čovjeka
Sljedeći članakHaos u bazenu: Potukle se hrvatske i srbijanske vaterpolistice