1633799193 nikola 750x422 1
AUTOR: H.D.
DATUM: lis 10, 2021 @ 6:30
KATEGORIJA: BiH / Izdvojeno / Vijesti
FIXGEHALT

Je li pravda u Bosni i Hercegovini zaista slijepa, naziv je izvještaja o zarobljenom pravosudnom sistemu u BiH, koji su sačinili pravni eksperti iz BiH te ustvrdili: zarobljena država i zarobljeno pravosuđe ključ su za uspostavu sistema kontrolisane neodgovornosti, u kojem će se politički karteli, nauštrb običnog čovjeka, bogatiti, uživati koristi tog klasnog sistema i biti zaštićeni od svakog vida sankcije. Detalje iz ove analize donosi Nikola Vučić.

Zarobljena država očito je problem svih zemalja Zapadnog Balkana, pa ni Bosna i Hercegovina u tome ne predstavlja nikakav izuzetak, navodi se u izvještaju o zarobljenom pravosuđu u BiH koji je sačinio tim autora Srđan Blagovčanin, Edin Hodžić i Sevima Sali Terzić. Oni navode da zarobljenost države predstavlja problem velikih razmjera i složenosti, s gustom mrežom međusobnih veza svih njegovih elemenata, što znatno ometa nastojanja da se dođe do korijena problema. Budžetska sredstva namijenjena cijelom pravosuđu posljednjih nekoliko godina stabilno rastu, o čemu svjedoči tabelarni prikaz da je – recimo – 2016. godine ukupan budžet pravosuđa iznosio nešto više od 221 milion maraka, dok je dvije godine kasnije ta cifra povećana na 251 milion sredstava za pravosudni sistem.

Prema ovoj analizi, Bosna i Hercegovina je u procesu reforme pravosuđa dobila i značajnu razvojnu pomoć. Međunarodni donatori su, navodi se, između 2004. i 2018. godine uložili 97 miliona KM u projektne aktivnosti koje uključuju pravosudne institucije na svim nivoima vlasti. No, unatoč tome, i dalje postoji velika razlika između budžeta odobrenog sudovima i javnim tužilaštvima i budžeta koji po procjenama a predstavlja minimum potreban za njihovo efikasno djelovanje. Odobreni budžet niži je za oko 18 miliona KM od budžeta koji je potreban, po procjeni VSTV-a, prenose analitičari u izvještaju.

Imajući u vidu, stoga, negativne posljedice neadekvatnih i netransparentnih kriterija za imenovanje i napredovanje sudija i tužilaca u posljednje dvije decenije, kao i na trenutno stanje zarobljenosti pravosuđa, treba izvesti sveobuhvatnu nezavisnu provjeru sudija i tužilaca, navode autori izvještaja. Primjerice i zaštitne mjere protiv prijetnji i zastrašivanja sudija i tužilaca moraju se učiniti djelotvornijim u praksi

Kao prioritetne preporuke navode se sljedeće:

– Neophodno je smanjiti ulogu VSTV-a u disciplinskom postupku;

– Neophodno je osigurati punu institucionalnu, finansijsku i ličnu nezavisnost Uredadisciplinskog tužioca;

– Treba značajno povećati transparentnost pravosuđa u svim aspektima rada od vođenja disciplinskih postupaka do proaktivnog objavljivanja relevantnih informacija, kako o tekućim tako i o okončanim predmetima, uključujući i presude u okončanim predmetima;

– Neophodno je osigurati potpunu finansijsku nezavisnost pravosuđa;

– Postupak imenovanja mora biti objektivniji i transparentniji, te baziran na stručnim sposobnostima, etičnosti i integritetu.

Analiza, dakle, pokazuje da je pravosuđe u Bosni i Hercegovini u stanju institucionalne zarobljenosti. S obzirom na kumulativni utjecaj vanjskih faktora, može se zaključiti da su vanjski akteri u poziciji da efikasno kontroliraju funkcioniranje pravosuđa. Vanjska kontrola povezana je s unutrašnjim mehanizmima neprimjerenog utjecaja. Iako u praksi nije uvijek moguće napraviti jasnu razliku između neprimjerenog utjecaja i nedostatnih kapaciteta, to ni na koji način ne mijenja situaciju – nedostatak kapaciteta zapravo otvara dodatni prostor za zarobljenost pravosuđa.

LIDER