Je li privreda BiH dobila priliku u vrijeme pandemije korona virusa?

Vanjskotrgovinska razmjena BiH u prvih šest mjeseci ove godine veća je za 23,62 posto u odnosu na raniju godinu.

Privredne i finansijske aktivnosti se u Bosni i Hercegovini zahuktavaju i unatoč pandemijskim okolnostima dostižu, pa čak i prestižu predpandemijske rezultate. Upravo bi covid-zatvaranja i sve popratne posljedice, mogle biti pravi okidač za bolje poslovanje. Neke stvari će neminovno ostati, a neke će se morati nadograđivati.

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa svijetom u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 16,433 milijarde KM (8,3 milijarde eura) i veća je za 23,62 posto.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz iz ove zemlje je iznosio 6,654 milijardi maraka (3,4 milijarde eura)  i veći je za 30,53 posto. Jeste da prošla godina ni po čemu nije relevantna, ali posebnost leži u tome da je konačno probijena nikada ranije dostignuta cifra od 1,2 miliona maraka (613 miliona eura) izvoza u okviru jednog mjeseca, kao što je to bio slučaj u mjesecu junu 2021.godine.

Istovremeno su se povečale i doznake iz inostranstva, što je značajna stavka u ekonomskim kretanjima zemlje i znatno je veća od direktnih stranih ulaganja u BiH. Centralna banka BiH je objavila da se u 2019. godini u zemlju po ovome pitanju doznačilo 2,95 milijardi maraka, lani 2,51 milijarda, a u prvom kvartalu ove godine 666,9 miliona maraka.

Ekonomski oporavak iznad očekivanog

“Više stvari se istovremeno desilo u svetskim ekonomijama. Nakon blokada, zaključavanja i stagnacije, naglo je došlo da eksplozivnog rasta aktivnosti u mnogim privrednim oblastima širom sveta. Sve što je čekalo, sada se stavlja u proces realizacije, od investicija do privrednih aktivnosti. A mi smo naslonjeni na te procese. Problem za nas je što nemamo ozbiljnije i veće kapacitete. Izvoz nam raste zbog toga što ovde nemamo kome prodati robu na sitnom domaćem tržištu. Doznake iz inostranstva jesu dale snagu našoj potrošnji. Dijaspora je nakon godinu-dve došla i sada zna gde da potroši novac, od popravke auta na dalje. No, to je trenutni bljesak, a ne plod rada sistema. Privreda nam i dalje nije u dobrom stanju. Značajniji preokret će se desiti kada izdvajanja za plate budu oko 50 posto, a ne 63 posto kao što su sada. To će značiti da radničke plate mogu biti veće i pokrenuti će se novi ciklus potrošnje”, navodi ekonomista Zoran Pavlović iz Banje Luke.

On smatra da je inflacija na svjetskom nivou podigla naplatu javnih prihoda. Dok se ne smanje navedene stavke za administrativni aparat, javni prihodi će se puniti tempom koji sada pokazuje značajno puniju državnu kasu. Snažan rast prihoda registruju entitetske poreske uprave (RS 15 posto, FBiH 11,84 posto) za prvih šest mjeseci.

“Ekonomski oporavak tokom 2021. godine je možda i veći nego što se to prvobitno očekivalo. Najviše zbog porasta izvoza, koji je imao povećanje od oko 660 miliona KM u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na 2019. i oko 1,5 milijardi KM u odnosu na 2020. godinu. Ključni razlog za značajan rast, a što se primijeti i po porastu prikupljenih poreza na svim nivoima, jeste zbog snažnog rasta inostrane potražnje za proizvodima iz BiH i regiona. Razlog je traženje na tržištu Balkana novih dobavljača i novog lanca ponude za mnoge kompanije širom Evropske unije, kojima su sada proizvodi sa ovog područja pristupačniji i mogu relativno brzo doći do neophodnih resursa, čime je dijelom iskorištena prilika da zemlje sa područja Balkana preuzmu dio u lancima distribucije od Kine i zemalja Azije, gdje su cijene transporta i distribucije značajno poskupile”, zaključuje ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Napominje da je ovo trenutak kada bi se moglo i moralo strateški razmišljati, kako bi se dugoročno ostvarivala korist od ove ukazane prilike.

Smanjiti izvoz sirovina

“Loša stvar u ovome jeste što je došlo do porasta u izvozu sirovina, materijala i poluproizvoda, što bi u slučaju izvoza finalnih proizvoda ili proizvoda većeg stepena obrade dalo veći omjer vanjskotrgovinske razmjene. Ako se posmatra uloga države, ukratko se može reći da njene mjere niti su olakšale i pomogle opstanak preduzeća tokom trajanja pandemije COVID-a, niti su zaslužne za ekonomski oporavak u ovoj godini zbog snažnijeg rasta izvoza, što je priamarno razlog jačanje međunarodne potražnje”, smatra Hadžić.

Privreda Bosne i Hercegovine je dobila priliku. Zbog spleta okolnosti, sreće, geopolitike…s jedne strane, ili kvaliteta, pouzdanosti i kompetitivnih prednosti s druge strane? Kako god, regija i Bosna i Hercegovina bi mogla ponuditi zamjenu za Daleki Istok.

“Kontejnerski prijevoz roba  iz Kine poskupio je oko 2,5 puta, ali to ne znači mnogo za Bosnu i Hercegovinu, jer je naša izvozna baza dosta niska, tako da ni u kom slučaju ne možemo biti konkurentni kineskoj robi. Pogodnost je ta da ćemo manje uvoziti robe iz Kine, a sadašnja pokrivenost uvoza izvozom sa Kinom je oko pet posto. Ono što bi mogla biti šansa za bosanskohercegovačku privredu jeste dolazak potencijalnih evropskih investitora. S druge strane, može doći do nestašice roba na svjetskom tržištu, a pogotovo repromaterijala za prerađivačku  i ostalu industriju, što bi dovelo da pada proizvodnje i smanjenja potrošnje, a  što bi se  štetno odrazilo i na privrednu aktivnost u Bosni i Hercegovini. Naši proizvođači nemaju domaću alternativu za repromaterijale koje trenutno uvozimo. Dugoročno gledano, ovakva situacija bi mogla podstaći ili primorati domaću privredu za vlastitu proizvodnju neophodnih repromaterijala, međutim teško možemo reći da trenutno imamo kapitala i spremnosti za tako nešto, obzirom da naše kompanije ne uživaju zaštitu od države u kritičnim situacijama a i poticaji su nedovoljni. Ono što svakako trebamo iskoristiti je prilika koju bi evropske kompanije mogle pružiti ukoliko bi se zaista dogodilo preseljenje proizvodnih kapaciteta na  tlo Evropske unije”, rekli su nam iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Poslovni ambijent destabilizira politika

Sistem, država i politika su najslabije karike u lancu. Stalne turbulencije ne ulijevaju povjerenje investitorima, a narod i radna snaga koja je sve manje “jeftina” odlaze iz države. Može li ekonomija omekšati politiku ili će još jednom politika pobijediti i sebe i privredu?

“Nama naša ekonomija ne može smiriti političke tenzije, jer izbore imamo svake dve godine. Bosanskohercegovački lideri nikada manje nisu radili i besmislenije provodili vreme u institucijama. Oni jako dobro žive, a svoje pozicije u društvu i uhljebske novce brane teškim rečima. Bojim se da mi još uvijek nismo ni analizirali ni shvatili poruke gospodina Schmidta (novi Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH). Mislim da on ima pripremljene programe sa kojima je došao. Očekujem promene i one moraju biti političke, jer ovako slaba ekonomija ne može ponuditi kvalitetan iskorak”, rezolutan je Zoran Pavlović.

Proizvodnja metalskog sektora i povećanje izvoza čelika i željeza za 105 posto, sjajni rezultati drvoprerađivačkog sektora, proizvodnje i izvoza namještaja, skok tržišta nekretnina, turizma i ugostiteljstva, povećanja broja putnika na aerodromima…daju stanovnicima BiH nadu, a političarima pokazuju kažiprst upozorenja. Neko će morati (odu)stati!