Portal 072info

Jelovnik za vruće dane: šta uzimati, a šta izbjegavati

Glavno obilježje ljetnih dana su velike vrućine, a teška hrana ne ide uz sunčane i vruće dane, jer stvara osjećaj težine u želucu, pojačava znojenje, a katkad može izazvati i dehidraciju. Da ne biste imali problema, prilagodite prehranu ljetu. Birajte hranu koja vas neće opteretiti, a koja će pri tome i pozitivno djelovati na vašu liniju. 

Osnovne preporuke

– Pri visokim temperaturama smanjuju se potrebe organizma u vezi s održavanjem tjelesne temperature te se smanjuju i ukupne dnevne energetske potrebe. Za svako povećanje vanjske temperature od 10 stepeni iznad prosječne godišnje temperature u umjerenoj klimatskoj oblasti potrebno je smanjiti energetsku vrijednost obroka, izračunatu na osnovu tjelesne mase i to za pet posto – pojašnjava Inga Marković, nutricionista u bolnici „Sveti apostol Luka“ u Doboju.

Osnovne preporuke za ljetnu ishranu su: smanjiti ukupni energetski unos – hipokalorijska ishrana (smanjiti unos bjelančevina, ugljikohidrata i masti), isključiti masnu i jaku hranu, unos prostih šećera, energetske napitke, kao i zaslađene i gazirane sokove, te alkohol.

– Tokom vrućih dana treba povećati unos povrća – kupus, kelj, brokula, karfiol, špinat, zelena salata te paprike, paradajz, plavi patlidžan, keleraba, mrkva, rotkva, celer, hren i cvekla – jer ono ima malu energetsku vrijednost zbog visokog sadržaja vode i male količine bjelančevina, ugljikohidrata i masti. Povrće ima visok sadržaj mineralnih soli, znatan sadržaj vitamina C i vitamina B kompleksa, kao i organskih kiselina, te znatnu količinu biljnih vlakana – navodi Marković.

Marković: Zaboravite mahunarke  - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba
  • Marković: Zaboravite mahunarke Foto: (Arhiv)

Krompir u ljetnim danima treba izbjegavati zbog male količine vode koju sadrži i veće količine skroba, pogotovo pržen u ulju ili u rerni s mesom. Mahunarke, također, pri ekstremnim temperaturama treba izbjegavati zbog veće količine bjelančevina i skroba.

Energetska vrijednost

– Lukovičasto povrće treba obavezno uključiti u ishranu zbog niske energetske vrijednosti i znatnog antioksidativnog i baktericidnog potencijala. Povećan unos povrća u ljetnim mjesecima pogotovo je važan za hronične bolesnike – poručuje Marković.

Jesti više voća

Ljeti se preporučuje povećati unos voća koje obiluje vodom, a to su trešnje, višnje, jabuke, kruške, grožđe, jagode, maline, kupine, borovnice, lubenica, dinja, kajsija, breskva, limun, narandža, smokva. Ove voćke sadrže do 91 posto vode i imaju malu energetsku vrijednost, mali sadržaj masti i bjelančevina, a obiluju vitaminima i mineralima.

– Osobe s dijabetesom moraju strogo voditi računa o količinama voća koje jedu. Orah, lješnik, badem, kikiriki, sjemenke suncokreta i bundeve treba izbjegavati na ekstremnim vrućinama zbog visokog sadržaja masti, bjelančevina, ugljikohidrata i visoke energetske vrijednosti – savjetuje Marković.

Povećan unos povrća ljeti pogotovo je važan za hronične bolesnike

AVAZ

Podijelite članak
  • 5
    Shares