Jeste li čuli za Martinski vis: Dom endemskih vrsta i oaza netaknute prirode

Iako je po biološkoj i pejzažnoj raznolikosti jedna od najbogatijih zemalja Europe i iako se obvezala zaštiti najmanje 17% svoje površine do 2020. godine, Bosna i Hercegovina s oko 3% ima najmanji postotak zaštićene teritorije ne samo u Europi već i u svjetskim razmjerima.

Stanje u Zeničko-dobojskom kantonu je čak i puno gore. Trenutno jedino zaštićeno područje Spomenik prirode Tajan zauzima nepunih 1.5% površine Kantona. Nasuprot tome, šume i šumsko zemljište zauzimaju blizu 65% površine Kantona što jasno ukazuje na katastrofalan nesrazmjer prirodnih vrijednosti koje posjeduje ovaj Kanton u odnosu na one koje su zaštitili. 

Istovremeno, u svijetu je trenutno zaštićeno 14,87% ukupne kopnene i 7,27% morske površine Zemlje.

Ipak vrijedi istaknuti da su značaj ove teme i zaštite prirode prepoznali u Vladi Zeničko-dobojskog kantona koja je pružila podršku inicijativama nevladinih organizacija okupljenih u Koaliciji za zaštitu prirode ZDK-a.

Osim Martinskog visa, ove organizacije aktivno zagovaraju i zaštitu područja Babina-Tvrkovac u Zenici, Mokra Megara u Maglaju, Zvijezda u Varešu i Orlja u Olovu… 

Copy

Tim povodom smo razgovarali sa Davorom Špukovićem, sekretarom UG Fojničani Maglaj. Od 11.05. do 15. maja 2022. godine održan je drugi po redu Načno-oistraživački kamp na Matinskom visu koji je okupio 30-tak studenata i renomiranih naučnika iz oblasti biologije iz cijele Bosne i Hercegovine.

Istraživanjima u različitim godišnjim dobima nastoji se kompletirati slika prirodnih vrijednosti ovog planinskog vrha, koji je dio specifične ofiolitske tzv. ”bosanske serpentinske” zone, s ciljem uspostave zaštićenog područja prirode Matinski vis.

“Već 12 mjeseci smo radili samo na istraživanjima Martinskog visa, područje općina Žepče i Maglaj. Istraživali smo to područje da vidimo da li ono što piše u strateškim dokumentima Općine Žepče, u dokumentima Šumarije, da li je to istina. Pronašli smo utemeljenje da je ova općina 2012. godine napisala Lokalni ekološki aktivni plan gdje je utvrdila da postoji područje koje je potrebno zaštititi i sama se izjasnila da je u narednih 4-6 godina potrebno zaštititi ovo područje”, rekao je Šupuković za portal Radiosarajevo.ba.

Općinsko vijeće Maglaja je prije dva mjeseca usvojilo saglasnost da se Martinski vis proglasi zaštićenim područjem, a sada čekaju isti potez i Općinskog vijeća Žepče.

Kako kaže, imaju dobru saradnju sa resornim ministrom Arnelom Isakom i premijerom Zeničko-dobojskog kantona Mirnesom Bašićem.

“S druge strane, u stateškim dokumentima Šumarije piše da je Martinski vis sjedište halačije, endemske biljke koja raste na ovom području i da je potrebno zaštititi”, napominje Šupuković.

Prema njegovim riječima, istraživanja su pokazala da na ovom području postoje 24 endemske vrste koje su takvim proglašene međunarodnim standardima, a stanište je i sivog sokola koji je u prošlosti bio vrijedna ptica u sokolarenju.

“Ovdje živi i 13 vrsta slijepih miševa. Eko-sistem je jako očuvan i zdrav”, ističe te dodaje da je Martinski vis stanište za više od 50 vrsta ptica i drugih životinja te da ih je neophodno zaštititi.

“Mi ne želimo uvoditi neke zabrane nego pravila kojih se trebaju pridržavati i turisti i svi oni koji posjećuju ovo mjesto. Cilj nam je da se, po uzoru na Kanton Sarajevo, formira kantonalna ustanova koja će nadgledati situaciju na ovom području, a da se uglavnom finansira iz budžeta”, rekao je Šupuković u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Martinski vis, područje općina Žepče i Maglaj - undefined
Foto: UG Fojničani Maglaj: Martinski vis, područje općina Žepče i Maglaj

Također, pored toga što aktivno rade na tome da Matinski vis postane zaštićeno područe, učestvuju i u drugim projektima s istim ciljem – zaštita prirode i životne sredine.

Razvojna Agencija Žepče i UG Fojničani Maglaj započeli su implementaciju jednogodišnjeg projekta “3 grada, 3 parka prirode” koji sufinanciraju Europska unija i Savezna Republika Njemačka.

Projekt je fokusiran na uspostavu i razvoj jedinstvene turističke destinacije na području općina Žepče, Maglaj i Zavidovići koja se temelji na prirodnim bogatstvima, Matinskog Visa, pećine Mokra Megara i Tajana, te materijalnoj i nematerijalnoj kulturno – povijesnoj baštini.

Iako ovaj prostor mnogi doživljavaju kao industrijski ili jednostavno kao tranzitni, bez sadržaja, koji bi mogli zadržati eventualne posjetitelje, Žepče, Maglaj i Zavidovići posjeduju iznimna prirodna bogatstva, prekrasne planinske pejzaže i staze, divlje rijeke s vodopadima i dubokim kanjonima, brojne pećine s kilometarskom hodnicima, endemsku floru i faunu.

Stoga će projekt 3C3NP doprinijeti brendiranju ovih općina u prepoznatljivu zelenu destinaciju, od adrenalinskog izazova za mlade do idealnog odredišta za obiteljski odmor.

Fokus će biti na načelima održivog turizma, posebno u domenu razvoja ruralnog turizma, koji stvara balans i nastoji uravnotežiti interese pojedinih sudionika turističke destinacije, stvara ravnotežu i interese iz privatnog i javnog sektora, istovremeno gradeći brend destinacije.

Martinski vis, područje općina Žepče i Maglaj - undefined
Foto: UG Fojničani Maglaj: Martinski vis, područje općina Žepče i Maglaj

U okviru projekta je planirana izrada jedinstvene strategije razvoja turizma, mapiranje i digitalizacija svih potencijala, manji infrastrukturni radovi koji će ojačati lokalne kapacitete

Jedan od glavnih ciljeva je i oporavak od posljedica COVID-19 krize, koja je također preusmjerila sklonosti potrošača na zelenije opcije, bliže prirodi. Stoga je planirana i posebna sektorska podrška za poduzeća i obrte koja će biti realizirana putem javnog poziva. Korisnici će biti i brojne organizacije civilnog društva koje djeluju na promociji turizma i zaštite prirode.

Radiosarajevo.ba

Prethodni članakNapad vrane u BiH dok je šetala s prijateljicom: Mislila da joj je cigla pala na glavu
Sljedeći članakBh. blogerica s adresom u Istanbulu nasmijala mnoge: ‘Svekrva prije i poslije udaje’