hrana
AUTOR: H.D.
DATUM: lis 7, 2021 @ 22:00
KATEGORIJA: Svijet / Vijesti
FIXGEHALT

Cijene hrane u svijetu nastavljaju konstantno rasti od 2020. godine, kada se pojavila pandemija koronavirusa (COVID-19), što je dovelo i do rastuće inflacije širom svijeta, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema podacima koje je prikupila reporterska ekipa Anadolu Agency pregledom Indeksa cijena hrane koji mjesečno objavljuje Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), cijene hrane u svijetu rastu od aprila 2020. godine.

FAO-ov Indeks cijena hrane ima za cilj obuhvatiti kombinirane rezultate promjena cijena raznih prehrambenih proizvoda, uključujući biljna ulja, žitarice, meso i šećer, te ih uporediti na mjesečnoj bazi.

Stručnjaci smatraju da je povećanje cijena nafte, proizvodnje hrane i transportnih troškova zbog posljedica izazvanih pandemijom COVID-19 utjecalo na porast cijena zabilježen u FAO-ovom Indeksu cijena hrane.

Problemi kod zapošljavanja na tržištu rada zbog pandemije koronavirusa još su jedan globalni razlog povećanja cijena hrane.

Porast cijena hrane nije ograničen na period kada je pandemija uzrokovala probleme u lancu opskrbe, i kada su države uvele restriktivne mjere, nego je nastavljen i tokom 2021. godine, kada je počeo period globalne normalizacije.

U maju oboren desetogodišnji rekord u cijenama hrane

Vrijednost zabilježena u Indeksu cijena hrane u maju 2021. iznosila je najviši nivo u skoro deset godina od Arapskog proljeća 2011. godine. Vrijednost u maju 2021. dostigla je 127,8, a indeks je prethodno zabilježio vrijednost od 130,4 u septembru 2011. godine.

Indeks, koji je u junu pao na 125 uz ograničen pad nakon maja, u julu je iznosio 123,5, a u augustu je porastao na 127,4.

Porast cijene biljnih ulja

Prema posljednjem biltenu cijena hrane u svijetu, vrijednost zabilježena u Indeksu cijena hrane u augustu ukazuje na porast od blizu 33 posto na godišnjem nivou.

Ovo povećanje indeksa uglavnom je uzrokovano rastom cijena biljnih ulja. Rast cijena biljnog ulja dostigao je 67,9 posto na godišnjem nivou u augustu. Prema podacima FAO-a, to je rezultat povećane potražnje za biodizelom i nepovoljnih vremenskih uslova. https://9decb6c171b5bbd6a317a59113b0912b.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html

Drugi proizvod kod kojeg je zabilježen najveći rast cijena u ovom periodu bio je šećer sa 48,1 posto. Navedeno je da su nepovoljni vremenski uslovi u Brazilu uzrokovali smanjenje ponude.

Također, u augustu je na godišnjem nivou došlo do povećanja cijena žitarica za 31,1 posto, nakon što su nepredvidljivi i nepovoljni vremenski uvjeti utjecali na žetvu te izazvali pad proizvodnje.

U istom periodu zabilježen je porast cijena od 22 posto kod mesnih proizvoda i 13,6 posto u mliječnim proizvodima.

Rast cijena hrane u svijetu jedan od pokretača inflacije

Indeks potrošačkih cijena (CPI) u Sjedinjenim Američkim Državama u augustu je porastao za 5,3 posto na godišnjem nivou, dok je inflacija u istom periodu porasla za 3,7 posto.

Posebno je primjetan bio rast cijena mesa. Godišnji porast cijena crvenog mesa, bijelog mesa, ribe i jaja u zemlji u augustu je dostiglo osam posto.

Nakon što je u septembru iznosila 4,1 posto, godišnja inflacija u Njemačkoj porasla je iznad 4 posto prvi put od 1993. godine. Njemačke vlasti navode da je na rast inflacije utjecalo povećanje cijena energije i hrane. Godišnje povećanje cijena hrane u zemlji iznosilo je 4,9 posto.

U Velikoj Britaniji inflacija je u augustu porasla na 3,2 posto, što je najviše u posljednjih devet godina, dok su cijene hrane, goriva i polovnih automobila bili glavni faktori koji su doprinijeli ovom porastu.

S druge strane, inflacija u eurozoni od 3,4 posto na godišnjoj osnovi u septembru dostigla je najviši nivo od 2008. godine.

“Inflacija je globalni fenomen”

Xiaohua Yu, profesor ekonomije na Univerzitetu u Gottingenu, u razgovoru za AA pojasnio je glavne razloge koji su doveli do poskupljenja hrane u svijetu.

Yu smatra da inflacija nije prisutna samo u prehrambenom sektoru, napominjući da je to globalni fenomen.

Naglasivši da brojni faktori izazivaju porast cijena hrane, Yu je kazao da je jedan od glavnih i poremećaj globalnog lanca opskrbe u jeku pandemije COVID-19 kao i visoki troškovi pomorskog transporta.

“Drugo, ekspanzivna monetarna i fiskalna politika uvedena u SAD-u i Evropi kao odgovor na krizu izazvanu pandemijom COVID-19 omogućila je veliku likvidnost na svjetskom tržištu špekulativnih roba. Treće, visoke cijene energije i politike zelene energije doveli su do upotrebe velike količine hrane i zemljišta za bioenergiju u SAD-u, Evropi i Brazilu. Na primjer, u SAD-u se jedna trećina kukuruza koristi za bioetanol, a jedna trećina soje za biodizel. Četvrti razlog su klimatske promjene”, pojasnio je.

Istakavši da su zemlje s niskim prihodima i ovisne o uvozu hrane žrtve porasta cijena hrane, Yu je naglasio da čak i mala nestašica može uzrokovati velike skokove cijena.

“Opadajući trend će početi u drugoj polovici 2022.”

Prof. Yu istakao je da je trenutno povećanje cijena hrane slično onom iz 2008. i 2012. godine.

“Iako je na porast cijena hrane uveliko utjecala monetarna ekspanzija, na monetarnu ekspanziju prvenstveno utječu cijene nafte. Opadajući trend će početi kontrakcijom američkih Federalnih rezervi (Fed) i Evropske centralne banke (ECB), vjerovatno u drugoj polovici 2022. godine. Ipak, cijene neće pasti na nivou koji smo imali ranije, prvenstveno zbog opće inflacije”, rekao je on.

“Vlade bi također trebale intervenisati na domaćem tržištu hrane”

Pojašnjavajući šta je potrebno učiniti kako bi se spriječila inflacija, Yu je kazao da nije lako promijeniti globalne cijene hrane.

“Vlade također moraju da intervenišu na unutrašnjem tržištu hrane”, smatra Yu, dodajući da se inflacija može suzbiti kupovinom hrane sa svjetskog tržišta i prodajom na domaćem tržištu.

Kako je kazao, vlade mogu spriječiti špekulacije na domaćem tržištu, a potrošače je moguće upozoriti da ne kupuju više nego što im je potrebno.

Prema njegovom mišljenju, vlade bi se u narednim godinama trebale fokusirati na proizvodnju hrane kako bi povećale domaću ponudu.

“Sve zemlje pogođene inflacijom trebale bi se udružiti na međunarodnom nivou i izvršiti pritisak na zemlje izvoznice hrane, poput SAD-a, da smanje proizvodnju za bioenergiju i povećaju globalnu ponudu. Općenito, svjetske zalihe hrane dovoljne su za prehranu cijele svjetske populacije. Ovdje je problem u novcu i snabdijevanju”, kazao je Yu.

“Visoke cijene koje imamo već 15 godina nastavit će se”

Sant Manukyan, direktor za globalna tržišta u kompaniji Is Investment, mišljenja je da je rast cijena hrane zapravo nastupio od početka 2000-ih, ističući da su cijene hrane, koje su bile blizu prosječnih do 2005. godine, počele od tada naglo rasti.

Podsjetio je da je u 2019. godini broj zahtjeva za stečaj američkih poljoprivrednih preduzeća dostigao najviši nivo u posljednjih deset godina.

“Postoje neki faktori, kao što su sezonski problemi u nekim kritičnim zemljama, nagli porast tarifa vozarina i rast ulaznih troškova u uvjetima visokih cijena nafte. Čini se da se ništa od toga ne rješava odmah u kratkom periodu. Mislim da će se visoke cijene koje imamo u posljednjih 15 godina nastaviti”, kazao je Sant.

LIDER