Još jedan razlog zašto su hodanje, trčanje i vožnja biciklom izuzetno korisni

Raspoloženje ljudi s kroničnim zdravstvenim tegobama koji pate od depresije može se poboljšati uz aerobno vježbanje, poput vježbanja u grupama, hodanja, trčanja, vožnje biciklom, pokazuje novo istraživanje.

Pacijenti s kroničnim bolestima imaju dva do tri puta veće izglede razviti depresiju u odnosu na opću populaciju, navode znanstvenici u časopisu British Journal of Sports Medicine. Kad ti pacijenti postanu depresivni, njihove kronične bolesti često se pogoršaju i rizik od smrti poraste, piše Zadovoljna.hr. 

Za potrebe istraživanja znanstvenici su proučili podatke 24 istraživanja s ukupno 4111 pacijenata koji su bolovali od kroničnih bolesti i imali simptome depresije. U svim manjim studijama pacijenti su bili nasumično raspoređeni u skupine koje su aerobno vježbale i kontrolne skupine koje su samo primale liječenje.

Pacijenti koji su vježbali najmanje dva do tri puta tjedno imali su veće izglede za ublažavanje simptoma depresije u odnosu na ljude koji nisu uopće aerobno vježbali, pokazalo je istraživanje. Još je uočljiviji bio učinak kod onih koji su vježbali četiri do pet puta tjedno, no razlika je bila ipak premala da se isključi mogućnost slučaja.

Jedna od najvažnijih poruka vezanih uz aerobno vježbanje jest da je nešto bolje nego ništa i da je više bolje nego manje. U određenoj mjeri naše istraživanje to potvrđuje, kaže voditelj istraživanja dr. Simon Bacon s kanadskog Sveučilišta Concordia u Montrealu. Većina stručnjaka preporučuje 150 do 250 minuta vježbanja tjedno i do sat vremena dnevno umjereno intenzivnog aerobnog vježbanja kako bi se spriječilo povećanje tjelesne težine ili postigao umjereni gubitak težine.

Simptomi depresije ublažili su se bez obzira na to jesu li ljudi u grupama za vježbanje dosegnuli preporučenih najmanje 150 minuta vježbanja tjedno.
To sugerira da čak i kratko aerobno vježbanje može biti dovoljno za smanjivanje depresije, kaže Bacon.

Programi vježbanja u manjim studijama trajali su od 4 do 24 tjedna, a polovica je trajala najmanje 12 tjedana. Polovica programa vježbanja uključivala je vježbanje najmanje tri puta tjedno. Svaki je trening trajao od 20 do 80 minuta, a prosječno 42 minute.

S obzirom na to da su programi vježbanja u različitim studijama bili različiti, znanstvenici nisu uspjeli otkriti djeluje li za pacijente bolje neka određena vrsta vježbi.

Rezultati istraživanja osnažuju ranije dokaze da vježbanje može popraviti mentalno zdravlje i umanjiti rizik od razvoja psihijatrijskih problema, kaže dr. Adam Chekroud sa Sveučilišta Yale koji nije bio uključen u istraživanje.

Vježbanje u trajanju od 30 do 60 minuta 3-4 puta tjedno odličan je cilj, no koristi i laganije vježbanje koje je kraće i manjeg intenziteta. Ako pacijenti ne mogu vježbati, hodati ili plivatin postoji mnogo drugih načina za poboljšanje mentalnog zdravlja. Tu je psihoterapija, na kojoj naučite kako se nositi s vlastitim mislima, osjećajima, ili lijekovi, koji također mogu ublažiti simptome, zaključuje Chekroud.