1634060002 SA BH I EU PUT PKG 19 ZVK 120211012 145740143 mxf 00 02 52 11 Still001 750x422 1
AUTOR: H.D.
DATUM: lis 13, 2021 @ 6:30
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
FIXGEHALT

Građani odlaze u zemlje Europske unije, dok se ta ista Europa za državu čini nikad dalja. Sve više se dovodi u pitanje politika proširenja i skepitiziam prema prijemu zemalja Zapadnog Balkana. S druge strane, neki smatraju da bi se članstvo za jednu ili dvije zemlje zapadnog Balkana moglo dogoditi i 2030. godine, ali se svi moraju uozbiljiti u ispunjavanju kriterija.

Samit EU – Zapadni Balkan nije donio ništa novo po pitanju europske perspektive Bosne i Hercegovine. Konkretnog roka i datuma o članstvu nije bilo.

“Imali smo dobru diskusiju. Želja nam je da, kratkoročno gledano, ponovo damo evropsku perspektivu zemljama Balkana, koje su u srcu Evrope. Zemlje Zapadnog Balkana zaslužuju ulaganje, trgovinu i eventualno članstvo”, kazao je Emanuel Macron, predsjednik Francuske.

A upravo zbog ove izjave i navoda o eventualnom članstvu, pojedini su upravo u francuskom predsjedniku vidjeli glavnog kočničara proširenja Europske unije. Među njima je i njemački stručnjak za Zapadni Balkan Bodo Weber

“To on javno ne govori, iako bi mu politička cijena bila viša da otvoreno ide s tom političkom pozicijom.. Iako on sada otvoreno stavlja veto na proces proširenja, kao što je bilo u slučaju Albanije i Sjeverne Makedonije, odnosno u nepodržavanju Njemačke prošle godine”, kazao je Weber.

Odobravanje kandidatskog statusa BiH bi pomoglo

A proširenje Unije mora da se zaustavi, bili su samo neki od naslova i analiza njemačkih medija nakon samita u Sloveniji. U ovoj zemlji danas pak susret šefova slovenske i bh. diplomacije, na kojem je bilo riječi i o procesu proširenja.

“Što ranije odobravanje kandidatskog statusa za BiH pomoglo bi, ne samo reforme, nego bi doprinijelo relaksaciji političke situacije u BiH i cijeloj regiji. Vjerujem da bi to poslalo i pozitivnu poruku cijeloj Evropskoj uniji”, kazala je Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH.

U isto vrijeme i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u posjetu Hrvatskoj. Za razliku od nekadašnjeg optizmizma kada je riječ o europskim integracijama zemlje, izrazio je potpuno drugačiji stav.

“Veliki broj članica zemalja Europske unije, nema danas dovoljno vremena da nam posveti dovoljno pažnje, iako smo teritorijalno, zemljopisno dio Europske unije. Institucionalno, bojim se da će trebati jako puno vremena da se priključimo takvim integracijama”, kazao je Čović.

Razlog je trenutna kriza i neispunjavanje kriterija. Profesor sa američkog univerziteta Daniel Serwer pak smatra da su političari u BiH spremni prihvatiti samo one „reforme“ koje će njih ostaviti na vlasti.

“Nije me iznenadilo to što datum nije pomenut. Mišljenja sam da ga je prerano i spomenuti, jer su ove zemlje i dalje toliko daleko od ispunjavanja kriterija. Ne mislim da bi pominjanje 2030. bilo nešto posebno pozitivno. Zapravo smatram da bi se članstvo za jednu ili dvije zemlje zapadnog Balkana moglo dogoditi puno prije toga, ali se moraju uozbiljiti u ispunjavanju kriterija, a potom i čekati da se politička vrata otvore”, kazao je Serwer.

Kada će se otvoriti za Bosnu i Hercegovinu, ovisit će i od dogovora lidera u zemlji i provedbi reformi , ali čini se i od volje službenog Brisela i lidera zemalja članica Unije.

LIDER