Kakav signal Dodik čeka iz Vijeća sigurnosti UN-a: Jesu li Kina i Rusija pripremile scenario sličan onom od prije pet godina

Današnja sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, kojom predsjedava Kina, mogla bi otvoriti novu politički osjetljivu raspravu o Bosni i Hercegovini, i to u trenutku kada se, Christian Schmidt po posljednji put obraća u svojstvu visokog predstavnika, nakon što je i sam potvrdio skori odlazak iz BiH.

Upravo taj trenutak daje dodatnu težinu sjednici, jer se u Vijeću sigurnosti već godinama prelamaju duboko podijeljeni stavovi o ulozi OHR-a i Schmidtovoj legitimnosti, pri čemu Rusija i Kina ne priznaju njegovo imenovanje i zagovaraju zatvaranje Ureda visokog predstavnika.

Do sada su zapadne članice, uključujući Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku, insistirale da OHR ostane aktivan sve dok se ne ispuni Agenda 5+2, odnosno pet ciljeva i dva uslova koje je definisalo Vijeće za implementaciju mira kao preduvjet za njegovo zatvaranje.

Hoće li Kina i Rusija izaći s konkretnim prijedlogom?

Međutim posljednja dešavanja i najnovija ‘ofanziva’ Milorada Dodika na OHR ukazuju na mogućnost da bi Kina, kao predsjedavajuća Vijeća, uz podršku Rusije već danas mogla insistirati na konkretnijim zaključcima ili eventualno otvoriti prostor za glasanje o nekom prijedlogu u vezi s OHR-om koji se podudara s onim Dodikovim.

Jedna od opcija koja se od ranije spominje jeste i zahtjev da pravna služba Ujedinjenih nacija dostavi mišljenje o načinu imenovanja visokih predstavnika prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, te o tome da li je odluka Upravnog odbora PIC-a iz maja 2021. godine, kojom je imenovan Christian Schmidt, u skladu s tim procedurama.

Takvo pravno mišljenje moglo bi analizirati praksu prethodnih imenovanja i otvoriti pitanje da li je formalno potrebna saglasnost Vijeća sigurnosti UN-a, jednoglasnost PIC-a ili saglasnost domaćih strana u BiH iako je na ovakvo pitanje iz UN-a već bilo odgovora da njihova saglasnost za imenovanje nije neophodna.

Ovaj mogući pravni i politički okvir posebno je značajan za Milorada Dodika i vlast u RSj, jer bi svaki novi dokument ili eventualni nacrt rezolucije, iza kojeg bi stale Rusija i Kina, mogao dodatno osnažiti njihove dugogodišnje tvrdnje o nelegitimnosti odluka visokog predstavnika čije poništavanje priželjkuju.

Ali, pravni eksperti već ranije su isticali da Vijeće sigurnosti UN-a nema mandat da odlučuje o validnosti odluka visokog predstavnika, ali eventualno insistiranje Rusije i Kine na novim interpretacijama moglo bi, bez obzira na ishod, poslužiti kao politički argument za nastavak osporavanja OHR-a i produbljivanje institucionalne krize u BiH.

Zato se s pažnjom i očekuje današnja sjednica Vijeća sigurnsoti UN-a i eventualnog prijedloga iza kojeg bi već danas ili uskoro u ime Dodikovih interesa mogle stati Kina i Rusija.

Baš kao što su uradile 2021. godine. Podsjećanja radi, Christian Schmidt je u maju 2021. godine imenovan od Upravnog odbora PIC-a bez saglasnosti Rusije, koja se otvoreno protivila toj odluci, a ubrzo nakon toga, tačnije u julu te godine,  Rusija i Kina su uputile Vijeću sigurnosti nacrt rezolucije u kojem su, uz formalno ‘prihvatanje’ njegovog imenovanja, predlagale suštinsku promjenu mandata visokog predstavnika.

Već je traženo ukidanje OHR-a

Taj prijedlog je uključivao ukidanje Bonskih ovlasti, odnosno mogućnosti nametanja zakona i odluka, kao i postepeno gašenje OHR-a do 31. jula 2022. godine, čime bi međunarodni nadzor nad BiH bio značajno reduciran.

Zapadne zemlje su takav pristup odbacile uz stav da političke okolnosti u BiH ne dozvoljavaju ukidanje OHR-a, zbog čega rezolucija nije usvojena, a dotadašnja praksa Vijeća sigurnosti da ‘pozdravlja i prihvata’ imenovanja visokih predstavnika, poput primjerice u slučaju imenovanja Valentina Inzka 2009. godine, nije formalno primijenjena na Schmidta.

S obzirom da su Rusija i Kina prije pet godina faktički preduhitrile Vijeće sigurnosti UN-a da donese rezoluciju o svojevrsnoj potvrdi imenovanja Schmidta, na način da su predložile svoj nacrt rezolucije koja je odbijena, ponovno usvajanje rezolucije nije bilo više predmetom rasprave, jer je bilo jasno da bi Rusija i Kine na nju stavile veto.

Iako su zapadne zemlje smatrale da nova rezolucija nije pravno neophodna, jer se mandat visokog predstavnika zasniva na Dejtonskom mirovnom sporazumu i odlukama PIC-a, izostanak formalne potvrde u Vijeću sigurnosti otvorio je prostor za dugotrajne političke sporove o njegovom legitimitetu, koje je Milorad Dodik dosljedno politički koristio i dodatno produbljivao.

S pažnjom će se pratiti stav SAD-a

U tom smislu, pažnja je sada usmjerena i na stav Sjedinjenih Američkih Država i preostalih članica Vijeća sigurnosti o današnjim potencijalnim prijedlozima Kine i Rusije, jer bi odnos SAD prema eventualnim prijedlozima mogao biti ključni indikator da li je najavljeni Schmidtov odlazak rezultat političkih pritisaka ili njegove lične odluke.

U javnosti u BiH Schmidtov odlazak je već izazvao različita tumačenja i političke spekulacije u kojima se i Dodikova uloga u ‘protjerivanju’ Schmidta dodatno naglašava i politički simbolizira kao njegova navodna pobjeda.