Portal 072info

Kako bakar zaustavlja infekcije: Može ubiti više od 99 posto bakterija za dva sata

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Korištenjem novih vrsta materijala ili onih koji su zapostavljeni, ljudi bi mogli stvarati površine koje ubijaju mikrobe, što bi doprinijlo zaustavljaju infekcija prije nego uopće dospiju do ljudi. Gotovo 700.000 ljudi umire svake godine od bolesti za koje nema lijekova. Tokom posljednjeg desetljeća, popis lijekova koji se mogu koristiti u borbi protiv štetnih bakterija, naglo se smanjio. Istovremeno, drugi organizmi koji uzrokuju bolesti, od gljivica, virusa ili parazita, sve više razvijaju otpornost na lijekove, gotovo brže nego što ljudi mogu napraviti nove. To znači da se bolesti koje izazivaju ti organizmi sve teže liječe, piše BBC.

Larrouy-Maumus, istraživač zaraznih bolesti na Imperial koledžu u Londonu, ističe da bi deset miliona ljudi moglo umirati godišnje, ukoliko ništa ne učinimo. On je jedan od onih naučnika koji nastoje poticati širu upotrebu antimikrobnih površina.

“Površine koje svakodnevno dodirujemo mogu biti vektor prenošenja zaraze”, kaže Larrouy-Maumus.

I zaista, koronavirusi mogu opstati na kartonu do 24 sata, dok na plastici i nehrđajućem čeliku ostaju aktivni do tri dana. Neke bakterije, uključujući Escherichiju coli i MRSA-u, mogu preživjeti nekoliko mjeseci na pojedinim površinama. Iz toga je jasno kolika je važnost kontinuiranog dezinficiranja i čišćenja površina koje često dodirujemo.

Ipak, pojedini naučnici vjeruju da je jednostavnom promjenom teksture površina koje svakodnevno dodirujemo, moguće pobijediti zarazne organizme prije nego uopće dospiju u ljudsko tijelo.

Larrouy-Maumus se kladi na legure bakra. Joni u legurama bakra su antivirusni i antibakterijski. Mogu ubiti više od 99,9 posto bakterija u roku od dva sata. Bakar je učinkovitiji i od srebra, a potrebna mu je vlaga da bi se aktivirala njegova antimikrobna svojstva.

“Bakar je najbolji materijal kojim se čovječanstvo koristi već 3.000 godina. Stari Grci su koristili bakar u medicinske svrhe te prilikom kuhanja”, kaže Larrouy-Maumus.

Bakar se danas ne koristi baš mnogo u medicinskim ustanovama. Ovo je prilično skup materijal i teže ga je čistiti zbog koroziranja. S druge strane, mnogi ljudi ne vole ovakve materijale. Na primjer, ne žele svi sjediti na metalnom sjedalu u toaletu.

Bakar je vremenom zamijenjen nehrđajućim čelikom, a zatim i plastikom koja je lagana i jeftina. S tim je došlo i do bržeg širenja bakterija.

Iako ne bi bilo moguće prekriti bakrom sve površine, Larrouy-Maumus vjeruje da upotreba legura metala na ključnim mjestima, kao što su tipke u liftovima i ručke na vratima, može pomoći u smanjenju širenja mikroba.

Bakar se također može laserski obraditi kako bi se stvorila hrapava tekstura koja može ubiti veći broj bakterija.

Istraživači sa Univerziteta Purdue u Indiani, koji su razvili tehniku laserske obrade bakra, otkrili su da ovako obrađen metal u samo nekoliko sati može ubiti čak i visoko koncentrisane sojeve bakterija koje su otporne na antibiotike. Ovakvi postupci ne samo da bi mogli biti korisni za izradu ručki na vratima, već bi mogli pomoći i da medicinski implantati, kao što je zamjena kuka, rjeđe prouzrokuju infekcije.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Klix

Podijelite članak
  • 6
    Shares
REKLAMA
KRAJ REKLAME
REKLAMA
KRAJ REKLAME