AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Svijet / Vijesti

Aplikacije za dostavu hrane u Bosni i Hercegovini, ali i u svijetu postoje već nekoliko godina. Međutim, njihova popularnost se utrostručila od početka pandemije koronavirusa.

Od marta 2020. godine i početka pandemije koronavirusa porasle su i potrebe ljudi za dostavom hrane s obzirom na uslove koji su zahtijevali socijalnu distancu, kao i nemogućnost “normalnog” rada restorana, bistroa, slastičarni i drugih mjesta na kojima se može naći hrana.

Kao rezultat toga, u svijetu, ali i kod nas, počela su ulaganja u aplikacije za dostavu hrane.

Iako je dostava hrane godinama bila ograničena na određene tipove restorana, usluge poput Uber Eatsa i GrubHuba olakšale su dostavu hrane do vrata potrošača.

Ono što je doprinijelo popularnosti ovog oblika dostave hrane jeste to što se pomoću aplikacija skraćuje vrijeme potrebno za narudžbu, ali i za dopremanje hrane. A opcije dostave i plaćanja bez kontakata su bile savršene za uslove pandemije koja je svakako zahtijevala socijalnu distancu.

Komparacija situacije u svijetu i u Bosni i Hercegovini

Dok je u SAD-u ovaj oblik dostave hrane zaživio i ranije, s pandemijom koronavirusa doživio je znatan rast. Aplikacije kao što su Uber Eats, DoorDash, GrubHub, Seamless postale su sve popularnije, a potražnja za njihovim uslugama dovela je do toga da je samo aplikacija Uber Eats prijavila 36.000 novih zaposlenih na području New Yorka od marta prošle godine.
Kada je riječ o Evropi, najpopularnije aplikacije ovog tipa bile su Just eat, Takeaway.com, Wolt te Glovo.

MarketWatch portal, koji se bavi praćenjem promjena na tržištu, je predstavio podatak da je DoorDash aplikacija za dostavu hrane u prvih 9 mjeseci 2020. godine imala 543 miliona ukupnih narudžbi, što je trostruko više u odnosu na 181 milion narudžbi u periodu od prije godinu.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, postoji nekoliko aplikacija od kojih je većina nastala nedavno. Aplikacije kao što su Donesi, Korpa, Goodfood i Ceger, pored toga što nude opcije naručivanja iz partnerskih restorana, nude i kupovinu namirnica u lokalnim marketima.

U februaru je najavljeno i pokretanje španske aplikacije Glovo za bosanskohercegovačko tržište.

Iako konkretni podaci i istraživanja za BiH ne postoje, samo postojanje ovih aplikacija i konstantno kreiranje i dolazak novih na tržište govori da za ovu vrstu usluga ima i potražnje.